"AVAZ" U EFESU

Najpoznatiji antički grad u svijetu

Prema predanju, osnovale su ga grčke mitske žene-ratnice – Amazonke

Celzijusova biblioteka u Efesu. I.Pindzo/Avaz

prije 5 dana

Monumentalni Efes, najpoznatiji drevni grad u svijetu, smješten na zapadu Turske pored grada Selčuka i blizu poznatog ljetovališta Kušadasi, svake godine posjeti više od dva miliona turista, što ga svrstava u najpopularnije turističke atrakcije Turske. U grandioznost, očuvanost i čaroliju ove kolijevke mnogih civilizacija uvjerila se i novinarka “Dnevnog avaza” prilikom nedavne posjete. Čim kročite na njegovo mermerno tlo, ostanete bez daha, zadivljeni impresivnim prizorima drevnih građevina koje su nevjerovatno dobro očuvane, vijekovima odolijevajući zubu vremena.

Arheološkim istraživanjima pronađeni su materijalni dokazi da je područje Efesa bilo nastanjeno još u kasnom bronzanom dobu (između 15. i 12. vijeka pr.n.e.). Prema predanju, osnovale su ga grčke mitske žene-ratnice - Amazonke. Kasnije su njime upravljali Jonjani, Perzijanci, bio je u sastavu Lidijskog kraljevstva, čiji vladar Krez je izgradio čuveni Artemidin hram. Zatim ga je osvojio Aleksandar Makedonski, da bi, 129. godine pr.n.e., njime zavladali Rimljani.

Rukiye Dailova Tuncer, najbolji vodič u Efesu, s ekipom u kojoj je i “Avazova” novinarka. I.Pindzo/Avaz

Zlatna epoha

U Efes su često dolazile, a mnoge u njemu i živjele, važne historijske ličnosti, poput Aleksandra Makedonskog, Kleopatre, Marka Antonija, apostola Pavla i Jovana, Djevice Marije... A Heraklit Mračni, jedan od najznačajnijih antičkih filozofa, rođen je i živio u Efesu.

Vrhunac svoje moći, kao glavni grad rimske provincije Male Azije i jedna od najvećih komercijalnih luka antičkog svijeta, Efes je doživio u periodu vladavine Rimljana. U toj svojoj zlatnoj epohi bio je najveći trgovački centar Azije i jedan od najraskošnije uređenih gradova. Prema arheološkim procjenama, tada je imao blizu 250.000 stanovnika, što ga je činilo drugim najvećim gradom Rimskog Carstva, odmah poslije Rima.

Efes, koji je na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine, bio je i važan centar ranog hrišćanstva, mjesto gdje je apostol Pavle širio propovijedi o jednom bogu – Isusu Hristu i gde je nastalo Jovanovo jevanđelje. 

Veliki amfiteatar. I.Pindzo/Avaz

Veliki amfiteatar

Danas je Efes jedan od najbolje očuvanih antičkih gradova s najvećom kolekcijom rimskih relikata na svijetu. Ulice ovog fascinantnog grada popločane su mermerom, a oivičene ostacima znamenitih građevina. Arkadijom (Lučkom ulicom) iz helenističkog perioda, dugom približno 500 metara, koja je nekada s obje strane bila ukrašena kolonadama s uličnim svjetiljkama, od nekadašnjeg pristaništa stižete do velikog amfiteatra.

Arheolozi tvrde da je za izgradnju velikog amfiteatra, veličanstvenog pozorišta, jednog od najvećih u antičkom svijetu i najvećeg koji danas postoji u Turskoj, bilo potrebno skoro 60 godina. Izgrađen je u četvrtom vijeku pr.n.e., ali su ga kasnije dogradili Rimljani, te je njegov kapacitet bio gotovo 25.000 gledatelja.

U periodu vladavine Grka služio je za dramske predstave, a tokom rimske vladavine u njemu su održavane i gladijatorske borbe, ali samo borbe ljudi, ne sa životinjama. Danas se u njemu tokom ljeta održavaju brojne kulturno-umjetničke manifestacije i koncerti svjetskih muzičkih zvijezda. Između ostalih, u njemu su nastupali Sting, Madona (Madonna), Lučano Pavaroti (Luciano Pavarotti), Lajonel Riči (Lionel Richie), Elton Džon (John)… 

Fontana cara Trajana. I.Pindzo/Avaz

Celzijusova biblioteka

Mermerna ulica vodi od amfiteatra prema Celzijusovoj biblioteci, a s desne strane ulice nalaze se ostaci komercijalne agore (tržnice), čija je veličina najbolji pokazatelj koliko je Efes bio značajan trgovački centar. Na mjestu gdje se Mermerna ulica spaja s ulicom Kuretes smještena je Celzijusova biblioteka, koja je podignuta iznad kripte u kojoj je sahranjen prokonzul rimske provincije Male Azije Tiberije Julije Celzijus. Bila je to treća najveća biblioteka antičkog svijeta, a izgrađena je prema nalogu Celzijusovog sina, oko 110. godine nove ere, i u njoj je čuvano više od 12.000 svitaka, koji, nažalost, većinom nisu sačuvani. Pretpostavlja se da je ova veleljepna građevina zapaljena prilikom invazije Gota sredinom trećeg vijeka. Postoji i druga verzija, prema kojoj je stradala u jakom zemljotresu.

Monumentalni stubovi biblioteke obnovljeni su sedamdesetih godina prošlog vijeka, a u unutrašnjosti građevine i danas postoje niše sa statuama koje predstavljaju personifikaciju Celzijusovih najvećih vrlina – mudrosti, znanja, inteligencije i hrabrosti.

Ulica Kuretes

Jedna od glavnih ulica antičkog Efesa je ulica Kuretes, koja se proteže između Hadrijanove i Herkulove kapije, a duž koje prolazite pored ruina rezidencija rimskih bogataša s očuvanim mozaičkim podovima i zidnim freskama koje opisuju život stanovnika Efesa. Brojni monumentalni stubovi i statue, rimska javna kupatila i toaleti, kao i Trajanova fontana, zadivljuju svojom grandioznošću i ljepotom. Na kraju ulice prolazi se kroz Herkulovu kapiju, te nailazi na ostatke Domicijanovog hrama (1. vijek), Pilove fontane, Pritanejona - gradske vijećnice, potom rimskog Odeona (drugog, manjeg gradskog pozorišta kapaciteta 1.500 ljudi) i na ruine rimske agore i gimnazijuma.

Ephesus Experience Museum

Muzej doživljaja (Efes Experience Museum) antičkog grada Efesa nosi epitet "najbolji muzej u svijetu". U 3D projekciji oživljen je nekadašnji gradski život Efesa, kao i svi historijski događaji ključni za ovaj grad, a posjetitelji imaju osjećaj kao da su direktni akteri. Ovaj muzej proslavio je svoje ime u svijetu prvom nagradom “Mondo-Dr Awards”, jednom od najuglednijih svjetskih nagrada u oblasti tehnologije, dizajna i izložbe. 

Ostaci Artemidinog hrama i brdo Ajasoluk. I.Pindzo/Avaz

Brdo Ajasoluk

Na brdu Ajasoluk, iznad Efesa, prema predanju, sveti Jovan je napisao Jevanđelje, a tu se nalazi i njegov grob, iznad koga je bizantijski car Justinijan u šestom vijeku podigao Baziliku svetog Jovana, koja je u to vrijeme, zajedno s Aja Sofijom u Istanbulu, bila jedna od najvećih crkava Bizantijskog Carstva. Turci su je u prvoj polovini 12. vijeka pretvorili u džamiju, da bi u 14. vijeku bila gotovo potpuno uništena u snažnom zemljotresu. Nedavno je dio lokaliteta obnovljen. Na Ajasoluku se nalazi i tvrđava koju su sagradili Bizantijci u šestom vijeku. Kamene kule i zidine su dobro očuvane, a unutar kompleksa postoje mala džamija i mala crkva. Pored tvrđave je Isabegova džamija, sazidana 1374. godine, koja se smatra jednim od najimpresivnijih i najstarijih islamskih arhitektonskih poduhvata u Anadoliji.

Artemidin hram

Hram Artemide, boginje plodnosti, koja je bila najpoštovanija u Efesu, podignut oko 550. godine pr.n.e., bio je jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta i u to vrijeme najveći hram na Planeti. Izgrađen na temeljima starijeg hrama iz sedmog vijeka pr.n.e., Atemidijum je nikao za vrijeme lidijskog kralja Kreza, a projekt izgradnje vodio je čuveni antički arhitekta Herosifron. Hram je kasnije više puta oštećen i obnavljan, te potpuno uništen 401. godine, na inicijativu Svetog Jovana Hrizostoma. Danas postoje manji ostaci hrama.

Kuća Djevice Marije. I.Pindzo/Avaz

Kuća Djevice Marije

Prema predanju, nakon smrti Isusa Hrista njegova majka Marija je s apostolom Jovanom posjetila Efes, gdje je ostala do kraja života. Kuća u kojoj je, navodno, umrla otkrivena je u 19. vijeku, a nalazi se na brdu Bulbul. Nedaleko od Bogorodicine kuće nalaze se tri čudotvorna izvora: zdravlja, ljubavi i bogatstva, koje vjernici poštuju kao svete i iscjeliteljske.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.