Sve je jasnije da klimatske promjene ostavljaju trajni trag na biljnom i životinjskom svijetu.

Klimatske promjene

Klimatske promjene će u predstojećim godinama sve više utjecati na posao uzgajivača hmelja u glavnim evropskim regijama u kojima se uzgaja ta biljka penjačica iz porodice konopljevki, ključna za pivarstvo, pokazalo je istraživanje.

I količina ubranog hmelja i njegov sadržaj alfa-kiseline, ključne za gorak okus piva, bit će u prosjeku znatno manji nego u prošlosti.

Međunarodni tim koji je proveo studiju, objavljenu u utorak u časopisu ''Nature Communications'', pozvao je na "hitne mjere prilagodbe".

Stručnjaci smatraju da će za uzgoj biti potrebne veće površine.

Oni su proučavali pet područja uzgoja hmelja, među kojima su tri grada u južnoj Njemačkoj te dvije regije, u Češkoj i Sloveniji.

Manje alfa-kiseline 

Istraživači očekuju jednu trećinu manje alfa-kiseline po hektaru obrađenih površina od 2021. do 2050. u poređenju s prinosima iz perioda od 1989. do 2018. godine.

U Halertau, najvažnijem evropskom području za uzgoj hmelja, očekuje se da će nivoi kiseline pasti za gotovo 40 posto.

Tim istraživača, koji je vodio Martin Mozni (Mozny) s Češke akademije nauka u Brnu, kaže da je znatan pad već primijećen analizom provedenom tokom nedavnih žetvi.

Naučnici takav razvoj situacije pripisuju sve višim temperaturnim vrijednostima i manjoj količini oborina.

Premda su lokalni stručnjaci za proizvodnju hmelja dijelom kritizirali studiju, neki među njima su i sami primijetili promjene u alfa-kiselini.

Rezultati istraživanja poklapaju se s našim ličnim iskustvom, rekli su iz Udruženja njemačkih uzgajivača hmelja (HVG Njemačka).

Nove sorte

Direktor najvećeg svjetskog trgovca hmeljem ''Barth-Haas'' kaže kako čvrsto vjeruje da će nove sorte i metode uzgoja uspjeti omogućiti održanje konkurentnosti uzgoja hmelja u južnoj Njemačkoj, piše Zimo.