U maju i junu 2020. smrt 350 slonova u delti rijeke Okavango u Bocvani zbunila je stručnjake i izazvala globalnu špekulaciju o uzroku. Slonovi svih uzrasta i oba spola bili su žrtve, a mnogi su hodali dezorijentisano prije nagle smrti, padajući na glavu. Dva mjeseca kasnije, još 35 slonova je umrlo na sjeverozapadu Zimbabvea, piše Guardian.

Bakterija Pasteurella

Tada su smrti u Bocvani pripisane neodređenom cijanobakterijskom toksinu, bez dodatnih objašnjenja. Međutim, testovi na slonovima umrlim u Zimbabveu su konačno gotovi i pokazuju da je uzrok bila malo poznata bakterija zvana Pasteurella, koja ja izazvala sepsu, ili trovanje krvi.

Ta bakterijska infekcija nije ranije povezana sa smrću slonova. Istraživači vjeruju da bi to mogla biti ista koja je odgovorna za smrt slonova u susjednim zemljama.

Broj slonova u afričkoj savani opada 8 posto godišnje, prvenstveno zbog krivolova, a 350.000 ih je ostalo u divljini. Infektivne bolesti bi tako trebalo dodati na spisak pritisaka sa kojima se suočavaju. Slonovi su vrlo društvene životinje i vjerovatno su tada bili pod stresom zbog sušnih uvjeta, što je doprinijelo izbijanju bolesti, piše Nauka.rs.

Pasteurella je ranije povezana s iznenadnom smrću oko 200.000 sajga antilopa u Kazahstanu. Naučnici smatraju da Pasteurella generalno živi neškodljivo na krajnicima nekih, ako ne i svih, antilopa. Neobičan porast temperature na 37 stepeni je, pak, izazvao prelazak bakterija u krvotok, gdje su prouzrokovale sepsu. Pasteurella je ranije pronađena kod tigrova i lavova (putem testiranja rane od ugriza kod čovjeka), kao i vjeverica i papagaja.

Isključen krivolov

Eksperti su još izvršili testiranja na cijanid, koji neki ljudi koriste da otruju slonove, ali nije bilo tragova nikakvih otrova u leševima ili blizu pojilišta. Druge teorije su uključivale toksine od algi. Krivolov je odmah isključen jer su kljove još bile prisutne.

Istraživanje tih masovnih smrti nije bilo nimalo lako. Identifikacija i zatim dolazak do leševa na vrijeme da se uzmu korisni uzorci je jedan problem. Međutim, također se nije znalo o kojoj bolesti je riječ.

Prvobitno se sumnjalo na antraks, do kog često dolazi u toj oblasti; ili neku drugu bolest koja može ugroziti zdravlje ljudi. Stoga su naučnici morali da budu oprezni prilikom postmortem ispitivanja slonova, što je samo po sebi težak zadatak kod tako velike životinje, naročito na terenu.

Istraživači nisu mogli da posjete lokaciju u susjednoj Bocvani, a većina zvaničnih uzoraka je uzeta od životinja koje su već počele da se raspadaju. U studiji se kaže da nalazi trovanja krvi „možda predstavljaju trajnu pojavu u regionu“, dok su raniji slučajevi promakli jer nije bilo testiranja.