Evropska svemirska agencija (ESA) ugasila je svoju svemirsku letjelicu Gaia nakon više od desetljeća neprekidnog rada.
Kako navodi ESA, misija je sakupljala podatke koji su pomogli promijeniti razumijevanje naše galaksije - Mliječne staze. Kontrolni tim u ESA-inom Evropskom svemirskom operativnom centru (ESOC) pažljivo je deaktivirao sve podsisteme letjelice i poslao je u tzv. penzionu orbitu oko Sunca 27. marta.
Ogromna znanstvena vrijednost podataka
Znanstvena vrijednost podataka s letjelice tek dolazi do izražaja. Gaia je tokom svoje misije mapirala položaje, udaljenosti, gibanja i svojstva gotovo dvije milijarde zvijezda i drugih svemirskih objekata, stvarajući dosad najprecizniju višedimenzionalnu kartu naše galaksije.
Gaia je omogućila otkrivanje tragova drevnih sudara galaksija, identificirala nove skupove zvijezda, pridonijela pronalasku egzoplaneta i crnih rupa, mapirala milione kvazara i galaksija te pratila stotine hiljada asteroida i kometa.
Prema riječima glavnog znanstvenika misije Johanesa Sahlmana (Johannes Sahlmann), Gaijini podaci postali su neprocjenjivo blago za gotovo sve grane moderne astronomije.
Iako je primarna misija trebala trajati pet godina, letjelica je uspješno radila više od desetljeća. Međutim, kako su joj se zalihe goriva približavale kraju, ESA je odlučila postupiti odgovorno i ukloniti letjelicu iz blizine točke L2 - strateški važne pozicije u Sunčevom sistemu koju koriste brojne aktualne i buduće svemirske misije.
Deaktivacija Gaje bila je tehnički izuzetno zahtjevan proces. Letjelica je dizajnirana da izdrži ekstremne uvjete poput solarnih oluja, mikrometeorskih udara i gubitka komunikacije s Zemljom. Posjedovala je višestruke sigurnosne sisteme koji su omogućavali automatsko ponovno pokretanje u slučaju kvara.
Ponovna aktivacija
Upravo zato, inženjeri su morali pažljivo rastaviti i onesposobiti te slojeve zaštite kako bi bili sigurni da se Gaia nikada neće ponovno aktivirati ako njeni solarni paneli ponovno uhvate Sunčevu svjetlost.
Nakon posljednjeg manevra potisnicima kojima je premještena u stabilnu solarnu orbitu, letjelica je temeljito deaktivirana. Komunikacijski sistem i glavno računalo isključeni su zadnji, a u završnoj fazi operacije namjerno je oštećen softver u njenoj memoriji kako bi se onemogućio bilo kakav budući pokušaj ponovnog aktiviranja.
Taj zadatak obavila je Julia Fortuno, inženjerka ESA-e, koja je priznala da su osjećaji bili pomiješani - ponos zbog sudjelovanja u tako velikoj misiji, ali i tuga zbog oproštaja od letjelice s kojom je provela više od pet godina.
Za one koji su radili na misiji, Gaia nije bila samo stroj. Kao dio oproštaja, imena oko 1.500 članova tima koji su doprinijeli misiji pohranjena su u rezervnu memoriju letjelice. Uz imena si upisane i osobne poruke, kako bi Gaia, iako sada nijema, vječno nosila tragove ljudi koji su joj udahnuli život, prenio je tportal.
