Vještačka inteligencija predstavlja upotrebu kompjuterskih sistema koji obavljaju zadatke za koje je neophodna ljudska inteligencija. Odnosi se na vizuelnu percepciju, prepoznavanje govora, donošenje odluka te razumijevanje prirodnog jezika. Njena upotreba doživjela je toliku ekspanziju da je ušla u sve pore društva.

Ni umjetnost nije izuzeta od „pomoći“ ove blagodati savremenog života. Ako se zna da jedno umjetničko djelo služi za komunikaciju između umjetnika i recipijenta, odnosno publike, nameće se pitanje da li jedno umjetničko djelo može imati značaj koji je imalo ukoliko je kreirano od neljudskog faktora. Jedna od uloga umjetničkog djela je i da prenese emociju umjetnika, pa se valja zapitati da li je jedan kompjuterski sistem, bez obzira na to kojom inteligencijom raspolaže, u stanju kreirati emotivan sadržaj.

Mjesecima unazad traje štrajk u Holivudu izazvan nezadovoljstvom filmskih radnika, koji zahtijevaju garancije da se vještački generirana lica i glasovi neće koristiti kao zamjena za glumce. Ova praksa zasigurno omogućava filmskim studijima veliku uštedu vremena i novca, ali isto tako predstavlja i neki oblik narušavanja autorskih prava.

Pitali smo mogu li neemotivni sistemi kreirati emotivni sadržaj i kako ovaj savremeni oblik umjetnosti vide neka istaknuta umjetnička imena. O vještačkoj inteligenciji u umjetnosti za „Dnevni avaz“ govore čuvena rediteljica Jasmila Žbanić, legendarni interpretator i autor Muharem Serbezovski, reditelj Srđan Vuletić, etnomuzikolog, direktor Fondacije “Sevdah” i urednik Radija BiH Damir Galijašević.

Jasmila Žbanić

- Vještačka inteligencija je zasigurno najrevolucionarnije otkriće koje je već promijenilo našu historiju, čije posljedice mi danas ne možemo sagledati. S jedne strane, donosi pozitivne stvari, ali i velike opasnosti manipulacija. Čitala sam nedavno o opasnostima nuklearnih aktivnosti u Pentagonu, čije se pokretanje djelimično bazira na glasovnim naredbama. Vještačka inteligencija vrlo lako manipulira glasom i postaje opasno oružje. 

Evropska unija pokušava regulirati ovu oblast djelovanja zakonima i to je ono što je potrebno, mada ćemo sigurno kaskati s regulativama zbog brzine razvoja AI. Mnogi intelektualci poput Hararija smatraju vještačku inteligenciju najopasnijom pojavom. U glavi imam milion scenarija kako se vještačka inteligencija može zloupotrijebiti i ne znam kako ćemo se mi, fragilne demokratije, tome suprotstaviti. S druge strane, prednosti vještačke inteligencije se ne mogu ignorirati. Recimo, pomaže nam u pripremnim radnjama za film: proizvodi vizuelne materijale po našim zahtjevima nevjerovatno brzo i prilično dobro.

Prije bi nam za to bilo potrebno angažirati dizajnera i potrošiti puno vremena i novca. Vještačka inteligencija stvari rješava za manje od 5 minuta. Naravno, to su bazične stvari i dizajneri će uvijek biti potrebni za druge stvari gdje su nezamjenjivi, ali za ove osnovne pripremne radnje produkcijama je jako olakšan rad. Štrajk američkih glumaca je, između ostalog, i zbog bojazni da će vještačka inteligencija uzeti poslove glumcima. To je, također, vrlo realna opasnost, mada mislim da žive ljude u nekim stvarima ništa ne može zamijeniti.

Srđan Vuletić

- Tema je izuzetno kompleksna. Nisam ni za, ni protiv te ideje, koja je tek u povoju. Treba vidjeti na koji bi se način vještačka inteligencija koristila u umjetnosti, pa onda donositi zaključke da li je pogubna po umjetnost.

Koliko sam se ja informirao, štrajk u Holivudu je izbio zbog toga što nije unaprijed regulisan način na koji se vještačka inteligencija primjenjuje na filmu. Tu je posrijedi ozbiljna zloupotreba autorskih prava, jer svaki glumac ima pravo zaštititi svoj lik ili glas.

Na pitanje da li se i u kojoj mjeri vještačka inteligencija kod nas primjenjuje pri kreiranju filmskih sadržaja, Vuletić je rekao:

- Prvo da se izborimo za postojanje filmske industrije, pa ćemo za vještačku inteligenciju lako.

Muharem Serbezovski

- Ciganska optika gledanja je duboko povezana s prirodom i zato je sumnjičava prema svemu vještačkom. Ovdašnji humor izlazi od čovjekove mašte i ne može se programirati. Bojim se da će vještačka inteligencija zamijeniti suštinu za formu i da će degradirati čovjekovu autentičnost.

Kod nas, a i šire, emocija i ljubav koje su imanentne čovjeku kreiraju umjetnost, a ne vještačka inteligencija. Čovjek je duša, a ne mašina.

Vještačka inteligencija treba pomoći čovjeku da brže riješi tehničke poslove. Ali vještačka inteligencija bi nam evidentno donijela proljeće bez ljubavi, zimu bez čari, jesen bez šarenog ogrtača. Nadam se da će prirodnost biti brana koja će zaustaviti dominantnost vještačke i samo vještačke inteligencije, kaže Serbezovski.

Damir Galijašević

- Ništa ne može zamijeniti živog čovjeka i živu emociju. Dobro je za našu mlađu generaciju to što i mi sazrijevamo skupa s razvojem tehnologije, ali prave vrijednosti su uvijek ono što je u nama. U našim srcima, u našim mislima. Nema kompjutera koji može ni imitirati, a kamoli nadmašiti ili zasjeniti ljudsku emociju.

Pitala sam ChatGPT zašto laže

Možda ćemo se zbog opasnosti od manipulacija više viđati „uživo“ jer samo će to biti sigurno. U radu je vrlo opasno korištenje vještačke inteligencije kada tražite izvore. Nedavno me gotovo dovela u nepriliku kada sam tražila citat iz knjige koji mi je ChatGPT odmah našao. Napisao je i broj stranice knjige, broj reda, dao citat – baš kao što treba. Unijela sam citat u svoj tekst i umalo poslala na vrlo ozbiljnu adresu, kada mi je nešto postalo sumnjivo.

Potražila sam knjigu o kojoj se radi i vidjela da je citat izmišljen. Napisala sam ChatGPT-u: „Zašto lažeš?” Odgovorio je: „Izvinjavam se.“ Ne samo što me je ta greška mogla koštati posla nego je dovela u sumnju sve što ChatGPT daje kao činjenice. 

Unosi smutnju u svijet koji je ionako prepun laži, a istovremeno donosi i neke dobre stvari koje će nam koristiti. Ministarstva obrazovanja u BiH bi trebala odmah formirati programe u kojima će djecu obrazovati i pripremiti na sve što dolazi s vještačkom inteligencijom, spremiti za pravilno korištenje, ali i opasnosti AI. U svakom slučaju, fascinantan izum čovjeka koji treba koristiti s velikim oprezom - kazala je Jasmila Žbanić.