Medicinski sistemi integrirani s vještačkom inteligencijom (AI) mogu da olakšaju i ubrzaju posao ljekarima, ali moraju da se koriste u skladu s etikom, ocijenio je predsjednik Njemačke ljekarske komore Klaus Rajnhart (Reinhardt).

Pristup podacima

- AI ima potencijal za revoluciju liječenja pacijenata. Već danas AI pomaže u analizi rendgenskih snimaka, magnetne rezonance i kompjuterskog skeniranja - rekao je Rajnhart agenciji DPA.

Prof. dr. Jasmin Čaluk, internist kardiolog, kazao je da kad vještačka inteligencija dovoljno nauči, vjerovatno će preuzeti jedan dio medicine.

- Prerano je reći sad, ali na ovom tehničko-tehnološkom nivou, u većini okolnosti, kvalitetan i iskusan ljekar je bolji izbor. Ali ne znamo šta budućnost donosi, možda nas nešto i iznenadi. Vještačka inteligencija temelji se na brzom i masivnom učenju te pohrani i procesiranju ogromnog broja informacija iz, također ogromnog broja relevantnih izvora. Princip je prikupiti svo raspoloživo znanje iz neke oblasti, uključujući i varijacije u okviru normalnog - čemu su biološki sistemi poput ljudskog tijela podložni, i uklopiti ga u algoritme u medicini, dijagnostike i liječenja – naveo je dr. Čaluk.

U tom učenju, dodaje ljekar, inkorporiraju se standardni slučajevi, ali i rijetki i neobični slučajevi, pa bi vještačka inteligencija trebala imati pristup većoj količini podataka i znanja, nego prosječna osoba. Isprva je broj informacija kojem pristupa, naravno, limitiran, ali kako vrijeme odmiče, moći će pristupiti mnogo većoj količini informacija nego prosječan, ili čak vrlo dobar ljekar.

- S obzirom na strelovit napredak vještačke inteligencije u drugim sferama ljudske djelatnosti, za očekivati je da će u, možda ne tako dalekoj, budućnosti vještačka inteligencija moći preuzeti bar dio zbrinjavanja pacijenata. Npr. ispočetka vjerovatno bazičnu trijažu za usmjeravanje ka određenim specijalnostima u okviru humane medicine. Na Zapadu je, u nekim zemljama, već uobičajeno da prvi medicinski kontakt i trijažu obavlja medicinska sestra ili tehničar, a do ljekara se dođe samo ako je stanje doista hitno i/ili komplicirano. Taj dio bi vjerovatno prvo mogla preuzeti vještačka inteligencija – navodi dr. Čaluk. 

Vještačka inteligencija, Al, istakao je, sigurno će biti odličan alat za asistenciju ljekarima, jer u medicini se količina znanja i informacija eksponencijalno povećava i nije uvijek moguće pratiti najnovija dostignuća u svim detaljima.

- Za neke forme dijagnostike i liječenja koriste se i skoring-sistemi da se odredi vrsta i intenzitet terapije ili modus dijagnostike. Takvih skoring-sistema je sve više i teško ih je sve držati u glavi. Vještačka inteligencija će isprva vjerovatno preuzeti i skoriranje pacijenata po riziku i pomagati da se oni usmjeravaju na adekvatne metode dijagnostike i liječenja – kaže dr. Čaluk.

Neki elementi ljudske inteligencije i sposobnosti će svakako, bar neko vrijeme, ostati u prednosti, poput mogućnosti da se procijeni da li pacijent govori istinu, da li je uznemiren jer ga je strah pregleda, da li ima neki psihički poremećaj.

Povjerenje pacijenta

- Upitno je hoće li pacijenti imati povjerenja u interakciju s vještačkom inteligencijom, ali generacije koje dolaze će to smatrati sasvim normalnim. Nadalje, neke intervencije i operacije morat će se još dugo raditi od strane ljudi, ali robotska hirurgija jako napreduje, iako uglavnom tako da sluša ljudske zapovijedi, a ne operira samostalno. Moguće je da će kasnije i taj tehnološki prag biti preskočen – govori dr. Čaluk.

Zasad očekujem, dodaje doktor, da se medicina uveliko oslanja na ljudske resurse, ali da vještačka inteligencija znatno olakša snalaženje u šumi podataka i kategorizaciju pacijenata. A šta nosi budućnost - ostaje da se vidi.

Upozorenje WHO-a

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sa sjedištem u Ženevi pozdravlja golemi potencijal umjetne inteligencije koja može biti jako korisna, no upozorava da uvođenje postupaka liječenja AI-ja u zdravstveni sistem nosi opasnost od “potpuno pogrešne” informacije.

- Umjetna inteligencija (AI) već sada bolje od čovjeka odabire organe donora za transplantaciju te bolje odgovara na neka pitanja o zdravlju pacijenata, ali ona donosi i rizike te "ozbiljne pogreške - upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija.