14.50 Završena je zajednička sjednica oba doma Parlamentarne skupštine BiH "Poslanici/delegati pitaju – Vijeće ministara odgovara".
Ahmetović za Zvizdića: Sramota da BiH nema stadion po UEFA standardima
14.35 Sadik Ahmetović, poslanik Nezavisnog bloka, uputio je pitanje Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH.
- Kada će Vijeće ministara BiH pokrenuti inicijativu za izgradnju nacionalnog fudbalskog stadiona za potrebe fudbalskih reprezentacija BiH?
Ahmetović je pojasnio da ga je na postavljanje ovog pitanja najviše ponukala situacija i neuvjeti u kojima je u Sarajevu nedavno igrana fudbalska utakmica reprezentacija BiH i Belgije. Ahmetović je kazao da je sramota da državna selekcija nema stadion koji ispunjava sve standarde.
Prije nego što je na njegovo pitanje odgovorio ministar civilnih poslova Adil Osmanović, Ahmetović je konstatirao kako je odgovor na svoje pitanje već vidio na jednom portalu. S obzirom na to da je u posljednje vrijeme u BiH aktuelna izjava Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA i člana Predsjedništva BiH, prema kojoj je njegov otac Alija Izetbegović, prvi predsjednik RBiH, ostavio u amanet BiH turskom predsjedniku, što je izazvalo brojne i burne reakcije u našoj zemlji, Ahmetović se malo i našalio.
- Odgovor sam već vidio na jednom portalu, koji nam je ostavljen u amanet - kazao je Ahmetović, u šali, a naknadno je novinarima pojasnio da je mislio na turski portal "Faktor", koji i propagira ideju o BiH ostavljenoj u amanet Turskoj.
S obzirom na iznose grantova, smatramo da su nedostatna sredstva i za finansiranje postojećih sportskih aktivnosti, a kamoli za realizaciju jednog ovakvog projekta - kazao je Osmanović.
Gasal-Vražalica za Zvizdića: Problem iseljavanja ljudi iz BiH
13.45 Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal-Vražalica pitala je na današnjoj zajedničkoj sjednici oba doma državnog Parlamenta predsjedavajućeg Zvizdića šta bi izdvojio kao osnovnu aktivnost koju su pokrenuli, inicijativu koju su poduzeli ili rezultat koji su ostvarili, a koji su bili usmjereni ka smanjenju odlaska stanovništva, odnosno iseljavanju iz BiH, odnosno gubljenju osnovnog resursa BiH.
Zvizdić je kazao da segmenti koji su bitni za ovo pitanje i na kojima radi Vijeće ministara BiH je prvo pitanje opće stabilnosti i opće sigurnosti u BiH, što je preduvjet bilo kakvog ekonomskog razvoja, a posebno razvoja u onim segmentima koji bi trebali rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta i na takav način vezanje mladih ljudi da svoje profesionalne, porodične intencije vežu za svoju domovinu.
Naveo je da je jasna evropska perspektiva podsticajan segment za ostanak, prije svega mladih ljudi u BiH, kao našeg najvažnijeg resursa.
Kako je naveo, drugi segment na kojem rade je NATO perspektiva, odnosno aktivacija MAP-a.
- I konačno, reforme koje provodimo u okviru relizacije Ekonomske reformske agende, a koje su, recimo, dovele do značajnog povećanja izvoza kao ključnog indikatora ekonomskog razvoja BiH, do porasta industrijske proizvodnje, do porasta stranih investicija u prvih pola godine 2017. za 28 posto i do povećanja broja zaposlenih - kazao je Zvizdić, navodeći da je jučer čuo za podatak da je samo za FBiH riječ o 30.000 novih radnih mjesta.
Džambas za ministra Mektića: "Afera prisluškivanje"
13.20 Zdenka Džambas (HDZBiH), delegatkinja u Domu naroda, pitanje je uputila ministru sigurnosti Draganu Mektiću.
Vezano za aferu "prisluškivanja" hrvatskih političara i privrednika, ona je rekla da je Mektić dao niz kontradiktornih izjava. Podsjetila je da je prvo ministar javnost informirao da su prisluškivali, a nakon sat vremena kako nisu prisluškivani od strane OSA-e.
- Nakon dva dana govorite kako se radi o dezinformacijama, te kako sigurnosne službe u Bosni i Hercegovini poduzimaju samo one mjere koje im dopuštaju Ustav i zakoni radi zaštite strateških državnih interesa. Poslije svih navedenih izjava, Vi ponovno izlazite u javnost i govorite: „ Možda to ne bih trebao reći, ali mi nemamo tehničkih kapaciteta da nekoga možemo prisluškivati.“S obzirom na to da ste na ovakav način prihvatili ulogu glasnogovornika SIPA-e i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, štiteći i pravdajući njihovo postupanje u slučaju prisluškivanja hrvatskih političara i privrednika, potvrđujući to i nakon održanog sastanka direktora obavještajnih agencija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, tražim da nas detaljno informirate o poduzetim aktivnostima nadležnih institucija u vezi s eventualnim prisluškivanjem hrvatskih političara i privrednika, kao i istragom u vezi s aferom prisluškivanja v.d. glavne tužiteljice Bosne i Hercegovine - postavila je Džambas pitanje, upućeno Mektiću.
Odgovorio joj je zamjenik ministra sigurnosti Mijo Krešić da je ovo pitanje upućeno direktno ministru zbog čega nije ni pripremao odgovor, te da će dobiti pisani odgovor od Mektića.
- Imao sam priliku o svemu ovome pratiti iz medija i sve je zbunjivalo javnost, i to sam doživljavao kao osobne stavove. Očekujem da razriješimo sve ovo na način da ojačamo nadzor nad radom OSA-e i da napravimo jači nadzor nad sigurnosnim agencija unutar BiH. Mislim da je taj nadzor, definiran prije dosta godina zakonima, na neki način olabavio i da nam treba jači civilni nadzor – kazao je Krešić.
Dodao je da dio osoba koji rade u operativnom dijelu se plaši nadzora.
- Gdje god se ljudi plaše nadzora, znači da nešto nije kako valja i nisu dobre ove afere. Tako na vidjelo izlaze slabosti koje su unutra prisutne – kazao je Krešić, dodajući da tu treba intervenirati, napraviti određena unapređenja, kada je u pitanju sistem nadzora.
Istakao je da misli da nad nekim od agencija ne postoji nikakav civilni i vanjski nadzor, a da unutarnje kontrole, koje su u okviru agencija, nisu dovoljne da bi provele kvalitetan nadzor.
Krešić je kazao da su u vezi posljednje konstatacije Džambas, važno da se provede istraga o svemu jer su izrečene mnoge teške riječi u BiH i da svi budu obaviješteni na koji način, ko i kako je zloupotrebljavao ili nije, te u tom smjeru poduzimati određene radnje.
Isaković za Zvizdića: Kolika je ukupna javna zaduženost BiH
13.00 Mirsad Isaković, poslanik SBB-a pitao je Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH - koliko je trenutno, ukupna javna zaduženost BiH i koliko je stanje neangažiranih sredstava po odobrenim projektima od kreditora?
Shodno navedenom, kazao je i da pretpostavlja da postoje i izdaci za „Commitment fee“, te je pitao koliki su?
Također, Isaković je tražio podatak da ukoliko postoje neangažirana sredstva, da se dostavi obrazloženje zašto ista nisu iskorištena?
Raguž za Mektića: Kako ocjenjujete stanje sigurnosti u BiH?
12.50 Martin Raguž (HDZ1990) postavio je pitanje Draganu Mektiću, ministru sigurnosti BiH.
- Kako ocjenjujete stanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na stvarne i potencijalne sigurnosne rizike i izazove kojima je izložena Bosna i Hercegovina - pitao je Raguž.
U obrazloženju je naveo da s obzirom na učestale, vrlo često suprostavljene ocjene i interpretacije stanja sigurnosti, kao i glavnih sigurnosnih prijetnji, a koje dolaze iz različitih izvora, pa čak i od najodgovornijih subjekata kako u Bosni i Hercegovini pa i šire, važno je dobiti jasan odgovor na ovo pitanje.
Pošto Dragan Mektić nije na sjednici, odgovorio je njegov zamjenik Mijo Krešić.
- Ministarstvo sigurnosti zajedno sa agencijama za provođenje zakona prati i procjenjuje sigurnosno stanje unutar BiH i redovno o tome informira VM i oba Doma Parlamenta. Mi smo definirali izazove i podijelili ih u tri grupe: globalne, regionalne i unutarnje – kazao je Krešić.
Dodao je da u ovoj i prošloj godini stanje sigurnosti zadovoljavajuće, bez obzira na sve izazove i prijetnje koji se pojavljuju.
On je istakao da se s vremena na vrijeme pojavljuju neke nepravilnosti u radu, s obzirom na 25.000 u sistemu sigurnosti.
Kazao je da su ključni unutarnji izazovi terorističke prijetnje. Kazao je da se u tom kontekstu preduzimaju određene aktivnosti i da su terorističke prijetnje globalna opasnost.
- Izbjeglička kriza je također jedan dio unutarnjih izazova i sve je veći pritisak za BiH i tu smo svi skoncentrisani na sigurnost granice – kazao je Krešić.
Rekao je da je jedan od prioriteta i borba protiv privrednog kriminala i korupcije te sumnjivo kreditiranje poreznih dugovanja, evidentiranje osoba koje se vraćaju sa stranih ratišta, izostanak bolje međusobne koordinacije i komunikacije među policijskim agencijama i sigurnosnih institucija u BiH.
Podžić za Mektića: Devijantna ponašanja policijskih službenika
12.30 Sifet Podžić (DF), delegat u Domu naroda PS BiH, postavio je pitanje Draganu Mektiću, ministru sigurnosti BiH.
- Svjedoci smo, pogotovo u posljednje vrijeme, da sve više policijskih službenika sigurnosnih agencija čine neka devijantna ponašanja, posebno kada je u pitanju nasilje u porodici, a nedavno smo imali slučaj samoubistva pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, koji je čini mi se čak jedno vrijeme bio u pratnji člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića. Da li Ministarstvo namjerava i kada definirati tačno obaveze sistematskog pregleda u Zakonu o policijskim službenicima. Ti ljudi, zaposleni u sigurnosnim agencijama, izloženi su različitim stresnim rizicima i odgovornosti u poslu koji obavljaju. I zato smatram, da je definiranje uvođenja redovnih sistematskih pregleda neophodno da se utvrdi Zakonom, ali ne na način da se s tim, kao do sada odugovlači, nego je to potrebno učiniti što prije. Ti ljudi obezbjeđuju ambasadore, obezbjeđuju zvaničnike i možda ćete reći da ovo košta, ali puno više će nas koštati ako ne budemo primjenjivali redovne provjere zdravstvenog stanja uposlenih u tim agencijama – kazao je Podžić.
S obzirom na to da ministar Mektić ne prisustvuje današnjoj sjednici, odgovor je dao Mijo Krešić, njegov zamjenik. Krešić je kazao da su u toku izmjene Zakona o policijskim službenicima i da je njima predviđeno da se uposlenici policijskih i sigurnosnih agencija jednom godišnje upućuju na zdravstveni pregled,a da će ova problematika biti dodatno razrađena kroz pravilnike policijskih agencija. Krešić je potvrdio da trenutna praksa predviđa da se provjera zdravstvenog stanja policijskih službenika obavlja samo pri njihovom prijemu, što je i on ocijenio nedovoljnim.
Arnaut za Crnatka: Poštivati prava ambasadorice Čolaković
11.30 Damir Arnaut, poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB), uputio je pitanje ministru vanjskih poslova BiH:
- Kada će Ministarstvo vanjskih poslova BiH, kojim Vi rukovodite, početi poštivati ljudska prava i osnovne slobode karijerne diplomatkinje u MVP BiH, trenutne ambasadorice Bosne i Hercegovine u Holandiji, Mirsade Čolaković?
Arnaut je ukazao ministru Crnatku da se pri davanju odgovora rukovodi time da je ambasadorica Čolaković je karijerni diplomata u Ministarstvu vanjskih poslova duže od 20 godina, te da je u tom periodu ostvarila , kako je kazao, zapažene rezultate, najbolje ocjene rukovodilaca, te da protiv nje nikada nije donesena bilo kakva negativna odluka.
Arnaut je istakao da je ambasadorica Čolaković obavljala najzahtjevnije funkcije na kojim je ostvarila strateški važnu saradnju sa predstavnicima najbitnijih zemalja svijeta, uključujući i funkciju zamjenika šefa misije BiH pri UN tokom članstva Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnosti UN.
- Ambasadorica Čolaković je potom izuzetno uspješeno obavljala funkciju Stalne predstavnice-ambasadorice BiH pri UN, gdje je postigla značajne rezultate u promociji interesa Bosne i Hercegovine.
Tokom navedenog mandata, ambasadorica Čolaković je, zbog svojih diplomatskih napora, među najzaslužnijima što nije došlo do razvodnjavanja predložene Rezolucije o genocidu u Srebrenici iz jula 2015. godine, na koju je Rusija u konačnici stavila veto, na zahtjev Srbije, jer nije udovoljeno zahtjevu da se iz Rezolucije odstrani termin genocid - kazao je Arnaut.
Naglasio je i da neki članovi PS BiH smatraju da je nedopustiv pokušaj uvođenja pravila da službenici ne smiju otvarati poštu naslovljenu na izabranog ili imenovanog zvaničnika na usmeni zahtjev tog zvaničnika.
- Kada bi se takav standard uspostavio, sekretari brojnih poslaničkih klubova u PS BiH ne bi mogli otvarati poštu naslovljenu na poslanike, kada im poslanici daju usmeni nalog da to urade - rekao je Arnaut.
Također, Arnaut je kazao da neki članovi PS BiH smatraju indikativnim da su izostali bilo kakvi potezi s Crnatkove ili strane ministarstva kojim on rukovodi protiv zvaničnika SDA, stranke čiji su poslanici u PD PS BiH glasali za Crnatkovo imenovanje, a po pitanju neuspjelog zahtjeva za reviziju Presude Međunarodnog suda pravde, koji je zbog amaterskog i neprofesionalnog vođenja rezultirao i štetom po interese Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.
Arnaut je pitao – zašto se Crnadak okomio na karijernu diplomatkinju, a izbjegava da bilo šta kaže članu predsjedništva BiH po ovom pitanju.
No, Arnaut je ostao bez odgovora jer je minsitar Crnadak na službenom putovanju u inozemstvu, a nije nikoga ovlastio da na današnjoj sjednici odgovara na pitanja upućena njemu i Ministarstvu vanjskih poslova.
Stoga je u komentaru na ovu činjenicu Arnaut kazao da ,s obzirom na to da Crnadak inače ne dolazi na sjednice Parlamenta BiH to i nije neko iznenađenje što ni danas nije tu, no ipak je, kaže, začuđujuće što niko iz MVP-a ne prisustvuje sjednici.
Arnaut je, aludirajući na nedavnu izjavu Maria Karamatića, delegata u Domu naroda PSBiH, upitao je li Karamatić, kada je rekao da je jednom vidio Crnatka u PS „ili mu se samo učinilo“.
- Jer ja nikada nisam vidio ministra Crnatka u PSBiH, a prema medijskim izvještajima, upoznali su ga mnogi u Brazilu, Japanu, Kini....Ali, ovakav odnos prema PSBiH najbolje govori o tome kako funkcionira Vijeće ministara BiH kad jedan od najvažnijih ministara nije došao na sjednicu - kazao je Arnaut.
