Sudeći prema podacima Svjetske banke, ekonomija BiH od 2013. godine suočava se s deflacijom koja varira od 0,8 do 1,2 posto. U slučaju BiH, a prema mišljenju ekonomista, deflacija znači smanjenje potražnje za robom na tržištu, što isključivo upućuje na nazadovanje ekonomije i siromaštvo bh. građana.  

Smanjenje potražnje

Ekonomista Željko Rička kazao je za „Avaz“ da stopa deflacije u slučaju BiH znači kočenje privrednih aktivnosti.

 - Ovdje se apsolutno radi o procesu koji znači nazadovanje ekonomije, jer se radi o smanjenju potražnje za robom. Deflacija nastupa kada u državi nema dovoljno novca ili je on ograničen, kao posljedica toga manja je potražnja i počinju da padaju cijene robe – pojasnio je Rička. 

Dodao je da umanjenje cijena robe donosi nižu zaradu proizvođačima, koji su onda primorani da snižavaju plaće radnicima i otpuštaju višak radne snage.

 - Što onda stvara začarani krug, jer oni koji su otpušteni ili kojima su umanjene plaće, opet ne troše novac. Dakle, deflacija ukazuje i na siromaštvo građana i na veliku nezaposlenost u BiH – naglasio je Rička. 

Snižavanje cijena  

Ekonomski analitičar Damir Miljević kazao je za naš list da deflacija kao ekonomska pojava ukazuje na smanjenje potražnje.

 - Kada se smanjuje potražnja, onda dolazi do prinudnog pada cijena. Ali, u BiH se to dešava zbog nedovoljno razvijene ekonomije, siromaštva stanovništva i slabe kupovne moći građana. Deflacija u BiH vrlo je teška ekonomska pojava koja govori da naša ekonomija tone – smatra Miljević. 

Dodao je da građani u BiH nemaju dovoljno novca da bi platili robu, što dovodi do snižavanja cijena i zarade samih proizvođača, koji zbog toga ne razmišljaju o razvoju, već o umanjenju plaća radnicima i eventualnom otpuštanju.

 - Lijek za bh. ekonomiju je povećanje potrošnje, do kojeg može doći samo preraspodjelom novca u državi. Dakle, treba smanjiti potrošnju u javnom sektoru i na osnovu toga povećati penzije. Svaka marka više na penzije ili minimalne plaće otići će u potrošnju, što će povećati potražnju i možda BiH pogurati prema inflaciji – zaključio je Miljević. 

Koliko će novca biti na tržištu  

 - Naš monetarni sistem je takav jer imamo valutni odbor, koji određuje koliko će biti novca na tržištu. U BiH je količina novca u direktnoj zavisnosti od količine devizne rezerve. Ali, mi moramo očuvati valutni odbor, zato što smo svjesni da imamo previše nagomilanih finansijskih obaveza. Kada bi nam neko dao monetarnu politiku u ruke, to bi dovelo do štampanja novca. U konačnici bi štampanje novca dovelo do enormne inflacije i do obezvređivanja konvertibilne marke, što bi uzrokovalo još veću štetu - pojasnio je Rička.