''The Washington Post'', najpoznatiji, najčitaniji i najutjecajniji medij u SAD objavio je tekst pod naslovom "Vraća li se Bosna u tamne dane devedesetih". U ovom tekstu autor se posebno osvrnuo na politiku dva bosanskohercegovačka političara, i to predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
Ovaj medij navodi da u BiH rastu etničke strasti usred širokog vala nacionalizma nad evropskim kontinentom i da se takva pojava dešava u trenutku dok Rusija pokušava potkopati zvanične vlade zapadnih država.
''The Washington Post'' ističe da bi zapadne sile, odnosno Evropa i Sjedinjene Američke Države, a koje su fokusirane na druge probleme, u BiH morale djelovati brzo da naša zemlja ne bi skrenula s puta.
Godinama poslije kraja rata postoje zabrinjavajući znaci da je teško postignuti mir pokoleban, piše autor, naglašavajući da je u centru ovog haosa Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske – entiteta čije je ime 1992. izabrao Radovan Karadžić, osuđeni vođa genocida protiv bosanskih muslimana.
Dodik je izjavio, podsjeća autor, kako se želi otcijepiti od BiH i možda čak pridružiti Srbiji. Također, Dodik podupire Hrvate koji kažu da žele svoj vlastiti entitet. Lider bosanskih muslimana Bakir Izetbegović odgovara da se treći entitet ne može uspostaviti bez rata.
Dodik se protivi državnoj vlasti i približava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji želi iskoristiti nezadovoljstvo Srba u regiji. Dodik često putuje u Moskvu, a ruski poslanici dolaze u Banju Luku, glavni grad RS entiteta. Tokom jedne takve posjete prošlog mjeseca, podsjeća autor, Banja Luka je bila okićena ruskim i zastavama RS. Dodik je izjavio da ''iskreni prijatelji kao što je Ruska Federacija i Vladimir Putin su nam pomogli da jasno postavimo naše ciljeve, povratimo samopouzdanje i borimo se za naša originalna prava".
- Dodik je za sada odgodio referendum o nezavisnosti. No, održao je testni referendum o neustavnom prazniku koji se obilježava 9. januara, odnosno na dan kada je Karadžić proglasio nezavisnu državu bosanskih Srba - navodi se u tekstu ''Washington Posta'', koji podsjeća da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim obilježavanje 9. januara kao dana RS.
Američki medij podsjeća i da su Sjedinjene Američke Države nametnule sankcije predsjedniku RS zbog odbijanja izvršenja sudske odluke, ali da ga to nije spriječilo da nastavi obilježavanje 9. januara. Navodi se i da je tog dana ulicama Banje Luke marširala entitetska policija s automatskim puškama, a da je obilježavanje završeno s ''Noćnim vukovima'', tačnije ruskom motociklističkom bandom koju je Putin poslao na Krim zajedno s ruskim snagama.
- U povorci su bili i pripadnici paravojne grupe ''Srbska čast'' koju, prema riječima ministra sigurnosti BiH, treniraju Rusi" - piše ''Washington Post'', dodajući kako su na tribinama u tom trenutku bili ministar unutrašnjih poslova Srbije, isto kao i ministar odbrane Srbije.
U tekstu se podsjeća i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS nabavilo 2.500 automatskih puški navodno za potrebe policijskih snaga, zatim da je Dodik čest gost u Moskvi te da su visoki ruski zvanični prošli mjesec posjetili Banju Luku (sjedište regije bosanskih Srba), koja je u tom trenutku bila ukrašena samo zastavama RS i Rusije.
- Rusija želi da bosanski Srbi spriječe svoju zemlju da uđe u NATO - navodi američki medij.
Osim Dodika, ''Washington Post'' posebno se posvetio i članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću te odnosu Republike Turske prema našoj zemlji. Ovaj medij navodi da je prije nekoliko dana u glavnom gradu BiH turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) održao predizborni skup za turske iseljenike.
- Masa je uzvikivala ''Allahu ekber'' i ''Sultan Erdoan'' nakon što je turski predsjednik stigao zajedno s Izetbegovićem čija stranka (SDA) razvija veze s Erdoanovom AK partijom - piše ''Washington Post''.
Američki medij u završnom dijelu podsjeća da će u oktobru ove godine u BiH biti održani predsjednički i parlamentarni izbori te da je Dodik najavio kandidaturu za kolektivnog šefa države.
''Washington Post'' navodi da bi Evropska unija, NATO i SAD trebali u BiH djelovati bez ikakve odgode, odnosno da bi trebali pojačati diplomatski angažman i oživjeti funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR) koji je zadužen za praćenje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U tekstu se zaključuje da BiH treba hitnu pažnju iz demokratskih zemalja.
