Mada nijedna federalna institucija vlasti nije dobila negativno mišljenje za trošenje javnog novca, Dževad Nekić, generalni federalni revizor, ukazao je u intervjuu za “Avaz” na nepravilnosti kod dodjele transfera, ugovora o djelu, ali i neizvršavanja sudskih presuda.
Zašto niko od institucija vlasti FBiH, za koje su do sada objavljeni izvještaji, nije dobio negativno mišljenje iako ste imali ozbiljnih zamjerki?
- Parlament, Vlada, ministarstva, predsjednik FBiH revidiraju se svake godine. Ono što smo utvrdili ove godine jeste da ne postoje značajna odstupanja u odnosu na kriterije revizije. Ali, ono što je interesantno i na šta godinama ukazujemo, to je dodjela sredstava putem transfera. To je sistemskog karaktera. Za značajan dio tih sredstava ne postoje jasno definirani kriteriji, jasan nadzor. Može se desiti da isti korisnik dobije transfere po raznim osnovama. Zato je neophodna jedinstvena baza tih podataka, da se vidi ko je dobio transfere, jer se radi o javnom novcu. Kod, naprimjer, Ministarstva za pitanja boraca imate dosta raznih transfera.
Osim transfera, gdje su najveće nepravilnosti?
- Stalno ukazujemo na imovinu koja je data ministarstvima. Utvrdili smo da je neka imovina iskazana, a ministarstva njom, zapravo, ne raspolažu. Tu je i angažiranje po ugovoru o djelu. Neko radi po ugovoru o djelu, poslije se raspiše konkurs i sutra se primi. Imamo još jednu značajnu primjedbu, u vezi sa pravosnažnim sudskim presudama. To su presude koje su pokrenuli uglavnom uposlenici protiv samih institucija. Dobar dio je riješen u korist uposlenih, ali to nije evidentirano kao obaveza nego se vodilo u vanbilansnoj evidenciji. U jednoj pravnoj državi sudska presuda mora se dostaviti na izvršenje. Na nivou FBiH utvrdili smo skoro osam miliona KM izvršnih sudskih presuda.
Koliko se mišljenje Ureda za reviziju institucija u FBiH uzima zaozbiljno ako imate veliki broj nerealiziranih preporuka?
- Ako nema posebne reakcije, svi će reći da niko nizašta nije odgovarao pa zašto posvećivati pažnju. U više od dvije godine, koliko sam ovdje, nisam dobio poziv ni od nekog općinskog vijeća ni od kantonalne skupštine ni da prezentiramo izvještaj. Procent implementacije preporuka pokazuje sliku našeg odnosa prema javnom novcu. Veliki je broj preporuka, a nizak nivo implementacije. U razvijenim državama procent implementacije je viši od 90 posto.
Slijede nove objave izvještaja. Kako su prošli ostali subjekti revizije, odnosno revidirani kantoni, općine, javna preduzeća? Ima li tu negativih mišljenja?
- Dok god izvještaj ne bude objavljen na web-stranici, ne možemo davati komentare. Ali, već su potpisani neki konačni izvještaji, gdje postoji negativno mišljenje. Toga će biti. Pogotovo tamo gdje radite revizije jednom u pet, deset godina, osjetite neku zapuštenost kad je u pitanju finansijska disciplina, vjerovatno misleći da niko nikad neće doći.
Predmeti u tužilaštvima
Imate li informaciju kakvi su efekti slanja svih dosadašnjih negativnih izvještaja tužilaštvima?
- Možete zamisliti kad mi napišemo da neki subjekt nije provodio zakon o javnim nabavkama, a tužilaštvo kaže, nema osnova za krivično djelo. A percepcija javnosti je da je tu u javnim nabavkama izvor potencijalnih zloupotreba. Ali, ima i nekih povratnih reakcija. Bilo je u vezi s Lijanovićem (Jerka Ivankovića, bivšeg federalnog ministra poljoprivrede, op. a.), ima nekih postupaka da se vode.
