Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling), bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, upozorava da bi se Republici Srpskoj i Miloradu Dodiku ''moglo obiti o glavu ukoliko ospori listu s imenima 22.000 ubijenih u Srebrenici.
Nakon što je njemačkom timu Saveznog ureda za borbu kriminala s Klausom Zornom na čelu Munira Subašić predala listu Istražne komisije RS s imenima od 22.000 ljudi koji se dovode u vezu sa zločinima u Srebrenici - od kuharice do pripadnika streljačkih odreda - Milorad Dodik je zatražio održavanje vanredne sjednice parlamenta u ponedjeljak. Sjednica će imati samo jednu tačku dnevnog reda – Informaciju o Izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u razdoblju od 10. do 19. jula 1995. godine. Može li Dodik uz pomoć parlamenta osporiti ovaj izvještaj, odnosno listu ljudi, za koje se sumnja da su sudjelovali u likvidaciji 8.300 ljudi u tih devet dana?
Kristijan Švarc-Šiling: Dodik se ovim vraća na izvještaj iz 2003. godine. Vlada RS je na pritisak OHR-a osnovala Komisiju koja je imala zadatak pokrenuti istragu o tome ko se u naznačenom razdoblju u sastavu Vojske RS nalazio u Srebrenici. Popisi koji su tada napravljeni dostavljeni su Vladi RS, koja je prihvatila izvještaj i trebala sama pokrenuti istragu protiv pojedinaca s te liste za koje se utvrdi da su počinili ratni zločin. To bi bio ispravan postupak, kako se ne bi osudila cijela Republika Srpska. Dakle, moralo se ući u detalje i podići optužnice protiv svakog počinioca. To je zapravo bio smisao cijele liste i ona se ni u kojem slučaju ne može osporiti. Ali, s listom ništa nije učinjeno niti je došlo do pokretanja sudskih postupaka. Tačno je da je sada taj spisak u rukama posebnog tima BKA (Bundeskriminalamt – Njemački savezni ured za borbu protiv kriminala). Šef tima Klaus Zorn je odgovorio da oni imaju zadatak baviti se takvim krivičnim predmetima. Za to imaju uporište u međunarodnom pravu, u njemačkom zakonu i prema Povelji UN-a, i zato je sasvim uredu što je predstavnica "Majki Srebrenice i Žepe" njemačkom kriminalističkom inspektoru Klausu Zornu dala tu listu koju je sastavila Istražna komisija RS. Jasno je da se sada BKA time mora pozabaviti.
Što ako Skupština RS ospori tu listu?
Neće se dogoditi ništa, jer parlament RS ne može osporiti postojanje tih spiskova. To ne bi bio prvi put da donosi nemoguće i besmislene odluke.
Šta stoji iza Dodikovog pokušaja osporavanja liste?
To je sve, vjerovatno, izborni manevar. Sada je samo pronađena nova tema kojom se želi reći: mi ne snosimo nikakvu krivicu, sve u vezi s listom je pogrešno i sada ćemo o tome donijeti odluku. Moram reći, potpuno besmislenu odluku. Tim prije što je tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić prihvatio taj izvještaj, rekavši da je to crni list u historiji srpskog naroda. Sadašnji odnos prema pitanju zločina protiv čovječnosti samo im se može obiti o glavu. Jer sada će se međunarodna zajednica još jednom iznova pozabaviti cijelim slučajem Srebrenica.
Je li izborna kampanja jedini Dodikov motiv za dovođenje ove liste u pitanje?
To pokazuje i da on ima lošu savjest i da nekom odlukom, koja je besmislena, pokušava cijeli zločin dovesti u pitanje, kao da ne postoji. On ne želi dati kolektivno izvinjenje, već radi na kolektivnom stavljanju liste izvan snage. To s parlamentom nema veze, već je to pitanje pravosuđa. Parlament po tom pitanju nema šta odlučivati. Ali, Dodik to radi kako bi ostvario nešto suprotno, naime, kako bi spriječio pokretanje istrage ili procesa protiv nekog od 22.000 ljudi koji su na listi. On misli da to na taj način može spriječiti. Ali, prema međunarodnom pravu, protiv svakoga ko stoji na jednoj takvoj listi može se voditi sudski postupak i izvan Republike Srpske, na svakom mjestu i u svako doba. Niko to ne može spriječiti. Dodik to, koristeći parlament, želi spriječiti ali to je pogrešna metoda.
Može li Dodik na ovaj način dobiti glasove birača?
Ne mogu vjerovati da će cijeli narod stajati na tom kursu. To je kurs današnje vlade, koja parlament ima u šaci. Tu nema demokratije koja ide odozdo prema gore, već se sve radi odozgo prema dolje.
U kojoj mjeri je opozicija u RS u stanju nešto promijeniti?
RS se sve više pretvara u totalitarni dio BiH i trudi se postati zasebna država. Dodik stalno nastoji ušutkati opoziciju. Ali mu to neće uspjeti. No, tu se postavlja pitanje hoće li doći do manipulacije izbora i to je posebna priča. Iz tog razloga međunarodna zajednica i Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) moraju provesti oštru kontrolu izbora kako bi se njihovi rezultati mogli priznati.
