12.45

Delegati Doma naroda obavili su raspravu o Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2018. godinu. Ova tačka skinuta je s dnevnog reda prošle sjednice Doma, jer delegati nisu htjeli raspravljati o ovom dokumentu bez prisustva Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, koji nije bio na toj sjednici.  

Delegat iz Kluba hrvatskog naroda Mario Karamatić(HSS) kazao je da vlasti u BiH nisu adekvatno upotrijebile mehanizme u sprečavanju migrantske krize, a Karamatić smatra i da je Izvještaj Evropske komisije potvrdio njegove ranije tvrdnje o opasnostima od migranata, ali i terorizma u BiH.

Pri tome se Karamatić osvrnuo na dijelove izvještaja gdje su navedeni podaci da su na ratištima u Siriji i Iraku bila 323 državljana BiH te da su njih 23 osuđena pred pravosuđem u BiH. No, Karamatić je kritički govorio o tome da je takvima osuđenicima bilo omogućeno da zatvorsku kaznu od godinu zamijene novčanom.

Delegat iz Kluba srpskog naroda Sredoje Nović (SNSD) citirao je, između ostalog, dijelove iz izvještaja koji se odnose na Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH i za koje je Nović rekao da nameću pitanje „žele li OSA-i  dati policijska ovlaštenja.“

Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, pokušao je u svom izlaganju amortizirati i odbaciti sve kritike iznesene na njegov i račun Vijeća ministara BiH. Uzvratio mu je Nović, spočitavši Zvizdiću da on pokušava zabraniti da ga kritizira bilo ko ko je imao ranije neku funkciju u Vijeću ministara, kao što je imao Nović. No, Nović je podsjetio Zvizdića da je on samo citirao izvještaj.

Reagirao je i Fahrudin Radončić, delegat iz Kluba bošnjačkog naroda i lider SBB-a, koji je podsjetio da je prošli saziv Parlamenta BiH usvojio, na njegovu inicijativu,  izmjene Krivičnog zakona BiH koji predviđa zabranu i sankcije za odlazak na strana ratišta i bio je prvi zakon takve vrste u regionu.

- Javio sam se da se osvrnem samo na dvije stvari. Smanjenje odlaska naših ljudi na strana ratišta nije samo stvar ovog političkog saziva Vijeća ministara, nego je vjerovatno nešto što se zove zakon koji smo donijeli kroz izmjene Krivičnog zakona u prošlom sazivu i koji je napravio prvi u regionu opciju da se sankcionira, odnosno obeshrabri, odlazak tih ljudi na ratišta.

Ali nisam se javio zbog toga. Javio sam se zbog jedne rečenice koju je citirao gospodin Nović "da se provode policijske istrage pod vodstvom Obavještajne službe".

Ja bih zamolio gospodina predsjedavajućeg, molim sve nas, da se vratimo na naš Krivični zakon. Da se vratimo na demokratske standarde zapadnih civilizacija. Istragama upravljaju tužilaštva, policija je njihova poluga. Zemlje u kojima obavještajna služba upravlja istragama su totalitarni sistemi, anahroni i sistemi koji više ne postoje.

Znači, ja molim nas kao društvo da dobro pazimo jer nam se Obavještajna služba već, prema mnogim informacijama, počela miješati u rad pravde, tužilaštava, sudova, imamo situaciju da direktor Obavještajne službe kod sebe saziva direktore policijskih agencija što je krivično djelo - kazao je Radončić, dodajući:

-Skrećem pažnju nama kao društvu, da nas neko zloupotrebom svojih ovlasti i još da se konstatuje da mi to treba da ohrabrimo, uvlači u sistem koji je davno prevaziđen u demokratskoj Evropi - istakao je Radončić.

Martin Raguž (HDZ1990), delegat iz Kluba hrvatskog naroda, kazao je da se često čuju različite interpretacije o napretku BiH i provedbi reformi na njenom evropskom putu.

- A, uglavnom su Vijeće ministara i predsjedavajući Vijeća ministara koristili retoriku da je ovo Vijeće ministara najuspješnije do sada, a o tome bi se dalo ozbiljno i dugo raspravljati. Svakako je bilo dobrih stvari, ali ne možemo pokrivati retorikom i floskulama evropski put BiH, dok je javna scena takva da je dominantno političko zapošljavanje, da se ne možete zaposliti zahvaljujući znanju i obrazovanju i kvaliteti i da je to jedan od glavnih razloga zašto mladi napuštaju ovu zemlju. Nemojmo se pokrivati Reformskom agendom, dok nam je ovakva situacija s javnim tenderima, sukobom interesa, blokadama najvećih projekata, a ja ću vam reći da su tri godine blokirana sredstva na evropskom koridoru zbog tendera koji su nam dodijeljeni kako su dodijeljeni - kazao je Raguž.

11.50

Delegat Kluba Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mario Karamatić (HSS) pitao je predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića zbog čega delegati Doma naroda PSBiH ne dobivaju odgovore od Vijeća ministara BiH na postavljena pitanja.

Zvizdić je u svom odgovoru kazao kako ne postoji nijedno pitanje koje su u formi takvog dobili od Doma naroda PSBiH, a da na njega nije iz Vijeća ministara odgovoreno, a ukoliko je ono u njihovoj nadležnosti, na šta je Karamatić kazao "da nije istina da Vijeće ministara BiH provodi zaključke Doma naroda PSBiH". 

Delegat Karamatić ustvrdio je i da od Vijeća ministara i predsjedavajućeg Zvizdića nije dobio odgovore već pola godine ko su kadrovi koje država školuje i plaća njihovo školovanje.

- Pola godine čekam odgovor na to, a još ga nisam dobio iako i građane to zanima kao i mene - kazao je Karamatić, ustvrdivši da nije čudno što toliko čeka jer predsjedavajući nije prisustvovao sjednicama. 

11.40 

Počela je sjednica Doma Parlamentarne skupštine BiH. Na dnevnom redu sjednice, između ostalog, nalaze se dva prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH koji su mjesecima predmetom rasprave u ovom domu. 

Delegati bi se trebali prvo izjasniti o prijedlogu izmjena ovog zakona delegata Halida Genjca (SDA), koji je, uz pet amandmana delegata HDZ-a BiH, dobio podršku predstavnika klubova sva tri naroda na posljednjoj sjednici Ustavnopravne komisije tog doma.

Drugi prijedlog je onaj upućen iz Predstavničkog doma Parlamenta BiH, a oba su u proceduri po skraćenom postupku. Premda načelna saglasnost za konačno usvajanje izmjena ZKP-a postoji, još je neizvjesno hoće li doći do njegovog usvajanja na samoj sjednici Doma naroda u utorak te hoće li se uopće o tom zakonu izjašnjavati Predstavnički dom BiH, bez čije saglasnosti ne može biti usvojen i stupiti na snagu.

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH nisu se izjašnjavali o najnovijim amandmanima. No, pomno prate dešavanja u vezi s ovim zakonom. U odgovoru na prošlosedmični upit "Avaza", iz Delegacije Evropske unije u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH, o tome kakva su njihova očekivanja u pogledu konačnog usvajanja ZKP-a, uputili su i javni poziv parlamentarcima.

- Pozivamo Parlamentarnu skupštinu BiH da izmijeni Zakon o krivičnom postupku BiH u skladu s međunarodnim i evropskim standardima i Odlukom Ustavnog suda BiH iz 2017. godine. Predstojeća sjednica Doma naroda PSBiH predstavlja posljednju šansu za delegate da napokon preuzmu odgovornost u rješavanju ovog važnog pitanja, prije predstojećih općih izbora – naveli su iz Delegacije EU i Ureda Specijalnog predstavnika EU u BiH.

Iz Delegacije EU su još jednom naglasili važnost i neophodnost usvajanja izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH .

- Ovo je suštinsko pitanje za vladavinu prava u BiH i također će biti uzeto u obzir u pripremi Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji - navodi se u odgovoru za “Avaz“.

I Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) proteklih mjeseci je pozivala na rješavanje ovog pitanja. U izjavi za "Avaz" iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD, također krajem prošle sedmice, kazali su da su i dalje fokusirani na ovaj problem.

- Kao što smo i mi i ostatak međunarodne zajednice već mnogo puta do sada istakli, pažljivo pratimo prijedloge o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH, uključujući i nadolazeće zasjedanja Parlamenta - naveli su iz Ureda uoči današnje sjednice.

Podsjećamo Ustavni sud BiH je još prošle godine u junu proglasio pojedine odredbe ovog zakona neustavnima i naložio Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH da se te odredbe usklade s Ustavom BiH.