Nakon što je ponovo izrasla iz korova i ruševina i nadvila se nad Ćehotinom, fočanska ljepotica Aladža džamija ovih dana postepeno dobiva i svoju nekadašnju unutrašnju ljepotu, zbog koje se zvala i Šarena džamija. Svaki potez kista vještih kaligrafa izaziva toplinu oko srca fočanskog imama Dženana ef. Krajišnika.  

Minber i kupola 

- Koristimo ovo lijepo vrijeme da se završi pločnik oko džamije te da se urede harem i bašta oko imamske kuće. I to se privodi kraju. A u unutrašnjosti rade kaligrafi. Mihrab je skoro pri kraju, treba završiti minber, počeli su radovi i na kupoli, a rade se i detalji oko ulaznih vrata. Kaligrafiju izvode ljudi iz Turske na osnovu nacrta kako je to nekad izgledalo, a motivi su dijelom bili i urezani u zidove, a ne samo ispisani, što će pomoći u detaljnoj obnovi interijera – pojašnjava Krajišnik.  

Aladža je sagrađena polovinom 16. stoljeća, na listi je nacionalnih spomenika BiH i kao jedan od najvrednijih objekata orijentalne arhitekture na Balkanu dio je UNESCO-ove liste svjetske baštine. Informacije o njenoj obnovi privlače sve veći broj posjetilaca koji žele na licu mjesta doživjeti trenutke njenog ponovnog rađanja.

- I lani smo imali veliki broj posjeta, a taj trend nastavljen je i ove godine i sigurno će biti još izraženiji. Ljudi pitaju kada će Aladža biti otvorena. Tačan datum otvorenja ne znamo, sve zavisi od toga kakva će biti zima, ali nadamo se da će se biti u proljeće. Očekujemo da će, njenim otvorenjem, broj posjeta biti mnogo veći – ističe Krajišnik.

Mnogo znači

Aladža je bila jedan od motiva da ovaj rođeni Zeničanin prihvati poziv imama u Foči i, kako kaže, mnogo mu znači što je tu da gleda njenu ponovnu gradnju i što je na usluzi graditeljima, posjetiocima, ali i znatiželjnim novinarima.

Gradnja porušene medrese

Obnovu Aladže finansira Generalna direkcija vakufa Turske, posredstvom Vakufske direkcije BiH. Nakon završetka Aladže, slijedi gradnja i porušenog kompleksa džamije i Medrese Mehmed-paše Kukavice u Staroj čaršiji.