Rektor Univerziteta u Sarajevu, dr. Rifat Škrijelj u intervjuu za naš list ističe kako u posljednjih nekoliko mjeseci zbog, kako kaže, anarhije koja vlada na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, Univerzitet proživljava jedan od najgrubljih nasrtaja do sada.  

No, dodaje, ustrajan je i vjeruje da će na kraju iz ovog sukoba Univerzitet izaći kao pobjednik.

Napadi na mene su i lični jer nisam htio popustiti pred grupom ljudi

- Ovo jeste zaista najgrublji nasrtaj rukovodstva jedne organizacione jedinice na integritet Univerziteta. Jer, kada fakultet, kakav je Medicinski, koji je stariji od Univerziteta, bude porobljen od rukovodstva koje radi nezakonito i kad pokušavaju sebi naći političku podršku za takvo djelovanje, to je situacija u kojoj neko mora reagirati. Kao rektor, niti hoću, niti želim tolerirati takvo nezakonito ponašanje i svi mehanizmi koji mi stoje na raspolaganju, a proizilaze iz Zakona o visokom obrazovanju i Statuta UNSA-e, bit će upotrijebljeni da zaustavim nezakonito djelovanje kolegice Čavaljuge i njenih prodekana.

Svih ovih mjeseci ne spominjete previše politički utjecaj, ali je jasan i vidljiv. Zašto je politici, konkretno SDA, važno da osvoji vlast na Medicini. Ili je u pozadini nešto drugo?

- Ovo je do sada najozbiljniji pokušaj da se na osnovu Zakona o visokom obrazovanju, koji je prošle godine nametnut, iskoriste svi elementi kako bi Medicina bila ovisnik o Kliničkom centru u Sarajevu. Bilo kakva ovisnost ne dolazi u obzir, a partnerski odnosi su poželjni. Povezanost te dvije institucije je najprirodnija ljubav. Ali ne smije prerasti u interes. I ne smijemo dopustiti da KCUS ima Medicinski fakultet kao plijen. To ne može biti. Niti će to biti. UNSA je daleko snažnija i jača institucija i ako se ovako nastavi, mi ćemo zaustaviti izbore ljudi iz KCUS-a na UNSA-u dok se međusobni odnosi ne redefiniraju.

Šta to znači?

- Oni nama šalju da mi biramo ljude u nastavnička zvanja koji rade u KCUS-u, kad ih izaberemo, oni rade na Medicini, a rade protiv Univerziteta koji ih je izabrao. To više neće biti moguće. Mi ćemo urediti naše odnose tako što ćemo tražiti izmjene Zakona po hitnom postupku i redefinirati odnose. Rektor neće biti rob bilo kojem rukovodstvu bilo kojeg fakulteta.

Jeste li sva ova dešavanja doživjeli kao lični poraz?

- Naprotiv, u konačnici će to biti pobjeda Univerziteta i rektora. Ovi napadi imaju u sebi elemente ličnog jer ja nisam htio popustiti pred tom grupom ljudi koji vode Medicinu. S moje strane nema ništa ličnog.

Mi smo prije sedmicu, dvije objavili stenogram sa sjednice Naučno-nastavnog vijeća Medicinskog fakulteta u kome piše da je direktorica KCUS-a, dr. Sebija Izetbegović rekla da je Medicinski fakulteta „zlatna koka“. U pozadini svega je onda novac? 

- Svi zaposlenici KCUS-a imaju punu plaću u KCUS-u i onda i na Medicini određena sredstva. Tu dodatnu zaradu oni ne daju kontrolirati. Ja sam te dokumente pripremio i mi sve upućujemo Tužilaštvu.

Odbili su dati da vidimo kako je moguće da je na Medicini vrijednost boda 220, a to znači da je plaća njihovih asistenata viša od 1.800 KM, na drugim fakultetima je 800. Da njihovi redovni profesori imaju 3.520 startnu plaću, što je za 700, 800 KM više od plaće rektora. Ta plaća se isplaćuje iz budžeta Kantona Sarajevo i od školarina koje su 6.000 na tom fakultetu. Medicinski fakultet na svom računu ima, da ne pretjeram, između četiri i šest miliona KM. Možda.

A možda i nema, ali to ne daju da prekontrolira interna revizija. Odbili su dati finansijsku dokumentaciju bilo kome. Prema našoj procjeni, a to ne daju da provjerimo, dr. Čavaljuga i njen tim finansijsku konstrukciju su probili za nekoliko hiljada KM. Oni pokušavaju novac koji imaju podijeliti između sebe.

Je li i ko na Vas vršio pritisak?

- Nikada niko, nijedna politička stranka.

Ne slažem se s tim kako dr. Izetbegović vodi Medicinu

Jeste li ikada bili u kontaktu s prof. Izetbegović?

- Više puta, razgovarali smo o saradnji. Ti razgovori su o toj temi bili vrlo korektni. Kad je u pitanju Medicina, nas dvoje se apsolutno ne slažemo. U ovom trenutku ne slažem se s tim kako ona vidi Medicinski fakultet, a ne želim uopće da nju krivim. Za stanje je kriv menadžment tog fakulteta. Zakonski je bila odgovorna dr. Čavaljuga. Bilo kako da se ponaša prof. Izetbegović, ja nemam nikakav problem s njom. Na mene pojedinac ne može vršiti pritisak.

Kakvo je stanje na UNSA-i?

- Medicina je jedna sada neuralgična tačka. To stanje je anarhija. Vijeće, glasajući za dr. Čavaljugu, radi protiv zakona. Oni se sada ljute na mene. Ali to vijeće radi ozbiljne greške i to se mora zaustaviti.

Šta njih može zaustaviti?

- Tužilaštvo i sud. Stvara se lažna slika da su jednoglasni.

Kako komentirate najavu o izdvajanju Medicinskog fakulteta iz UNSA-e?

- Vrlo brzo će Medicinski fakultet izgubiti status pravnoga lica, kao i drugi fakulteti. Nisam zbog toga sretan jer će veliki teret pasti na UNSA-u i rektora. Ovo je najveća reforma Univerziteta u 70 godina njegovog postojanja.

U čemu se ta reforma ogleda?

- Integracija je počela još sa Zakonom 2013. godine, kada je urađena upravljačka integracija, ukinuti su upravni odbori 31 fakulteta, formiran jedan. Tada je izvršena i akademska integracija, sve se rješava kroz Senat.

Tada je započeta finansijska integracija. Otad kompletan novac se daje za Univerzitet, a to je na godišnjem nivou oko 60 miliona KM, a mjesečno oko 5 miliona. Ta su se sredstva ranije pojedinačno doznačavala na fakultete, a s novim Zakonom na Univerzitet, a onda ih mi distribuiramo. To je dijelom urađeno, jer dio koji se dobiva van budžeta nije sređen. Radi se o upisninama, projektima, kirijama... Univerzitet je, kada se sve sabere, imao otprilike između 114 i 120 miliona. Mi imamo djelimičnu kontrolu nad tim vanbudžetskim sredstvima. To fakulteti troše kako hoće. Nismo mogli utjecati kako će se zaraditi i trošiti. U narednoj godini trezorskim poslovanjem to će u potpunosti biti pod kontrolom. To je najteži dio za Univerzitet i uradit ćemo sve da ne usporimo poslovanje. Ali, u tom pogledu sam optimista.

- Nisam zadovoljan Zakonom o visokom obrazovanju. Jer da je akademska zajednica imala više upliva u donošenje Zakona, ne bismo imali danas slučaj „Medicinski fakultet“. Mi smo već predložili izmjene Zakona. Pojavila se ideja da se i Opća bolnica i domovi zdravlja proglase nastavnom bazom.

Poruka vlastima: Zakon se mora mijenjati

Mijenjaju se vlasti, šta je Vaša poruka?

- Hitne izmjene Zakona, jer on u sebi ima i elemente diskriminacije. Prorektori UNSA-e nemaju pravo glasa ni na vijećima svojih fakulteta, niti na Senatu. Oni su puke figure koje rade administrativne poslove, šefovi stručnih službi i oni nemaju pravo da svoja akademska prava ostvaruju. Poruka vlastima je da se Zakon mora mijenjati: učiniti neke rokove dužim, izbaciti diskriminaciju, vratiti pravo glasa prorektorima Senata i redefinirati sastav vijeća, da u vijećima budu oni koji mogu odlučivati. Ne može jedan čovjek odlučivati u tri institucije. Pojavljuje se potreba daleko bliže spone Univerziteta i ministra obrazovanja.

Vodimo utakmicu s najboljima na svijetu

I pored svih problema, Univerzitet u Sarajevu na relevantnoj listi svjetskih fakulteta pravi velike korake.

- Na rang-listi Webometrix, koju radi jedan institut u Španiji i obuhvata najveće fakultete u svijetu, oko 28.000, na osnovu četiri kriterija koja se odnose na rezultate naučnoistraživačkog rada, mi se nalazimo na 1.676 mjestu. Napravili smo skok od 691 mjesto za kratko vrijeme. To me je ohrabrilo. Ali, taj tempo treba držati. Mi tu utakmicu vodimo s najboljim univerzitetima svijeta.

U FBiH se za nauku izdvaja 0.0008 posto budžeta

Šta nama nedostaje kada je u pitanju obrazovanje, nauka? Nesumnjivo je da imamo talentirane, vrijedne, marljive studente, profesore...

- Novac za nauku. Evropa teži da sve zemlje izdvajaju do dva procenta BDP-a za nauku. Sad, prema nekim procjenama, izdvajamo 0,6 posto na nivou države, u što ne vjerujem. U FBiH izdvaja samo nadležno ministarstvo trećinu budžeta, a to iznosi 0,0008 posto budžeta Federacije. Moja ideja je da se donese zakon o formiranju fondacije za nauku i tehnologiju na nivou BiH. Da svi nivoi vlasti izdvajaju minimalno 1 posto za nauku od općine do Vijeća ministara. Nama je u interesu da dovedemo najprestižnijih 150 Bosanaca i Hercegovaca koji rade na CERN-u, Sorboni, širom svijeta, dođu ovdje da predaju, da nam se vrate, da učestvujemo u njihovim projektima, učimo od njih. Želim da se naša vlast natječe u dobru.