Semberski poljoprivrednici ovih dana, nakon što su proslavili novogodišnje i božićne blagdane, već počinju pripreme za novu sezonu proizvodnje povrća. Na imanju Đorđa Sekulića u Velikoj Obarskoj rani kupus zasijan je oko 20. novembra prošle godine. Zbog snijega i niskih dnevnih temperatura, Đorđe je u plastenik ubacio i peć, kojom zagrijava zasijane lijehe kupusa.

Hrana i vlaga

- Zagrijavam plastenik, jer je u zagrijanom prostoru mnogo lakše raditi, plijeviti biljke i osiguravati im neophodnu hranu i vlagu. Razveo sam i sijalice, koje ponekad uključujem radi zagrijavanja lijeha. Zasijao sam skoro 20.000 biljaka. Treba ih njegovati sve do marta, kad se presađuju u plastenike i na otvorene površine – govori nam Sekulić. On kaže da nema mašine koja može pripremiti lijehe onako kako to rade on i njegova supruga. Za sijanje kupusa neophodna su mu najmanje dva dana.

- Sijemo sjemenku po sjemenku. Ako je pravilno zasijemo, onda će i izniknuti. Ovo su još podnošljive temperature. Opasno je ukoliko padnu na deset Celzijevih stepeni ispod nule. Bilo je mnogo hladnijih zima od ove. Ranije su se i plastenici znali oštetiti pod teretom snijega i leda. Ovaj kupus ćemo saditi početkom marta, a sjeći ćemo ga početkom maja. Planiram da zasadim skoro četiri dunuma ranim kupusom. U prošloj godini, propao mi je kupus u 15 plastenika, jer je procvjetao – kaže Sekulić.

Mićo Živić, koji se bavi i organiziranim otkupom povrća, kaže da će ozbiljniji radovi na njegovom imanju u Donjem Crnjelovu početi za desetak dana.

Prošla sezona

- Otkupio sam skoro 900 tona povrća u prošloj sezoni, jer je godina bila lošija. Uspjeli smo isplatiti svu preuzetu robu i to je za nas najvažnije. Svakodnevno pratimo vremensku prognozu i pripremamo se za početak radova. Uzgajat ćemo ono povrće za koje je neophodan manji broj radnika - kaže Živić te ističe da je i na njegovom imanju problem nedostatak radne snage, jer sve više mladih ljudi odlazi u inozemstvo.

Kukuruz, paprika i karfiol

Sekulići povrće i žitarice siju na površini od 7,5 hektara. Osim kukuruza, sade i papriku i karfiol. Kažu da je sve teže pronaći radnu snagu za rad u plastenicima. - Sa sedamdeset godina, ljudi teško ulaze u plastenike. A došlo je vrijeme da nema ko da izađe na njivu - kaže Sekulić.