Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije u BiH, dugogodišnji diplomata, bivši šef Misije BiH pri Evropskoj uniji (EU) i direktor Direkcije za evropske integracije BiH, u razgovoru za „Dnevni avaz“ analizira podjele koje trenutno postoje pri izboru čelnika evropskih institucija te moguće refleksije tih problema na našu zemlju.
Svjetska scena
Dok očekuje da će Evropski parlament (EP) podržati dogovorena rješenja s ovosedmičnog izbornog samita gdje je Ursula fon der Lejen (Leyen) predložena za šeficu Evropske komisije (EK), Topčagić poručuje da BiH mora i dalje raditi na svom približavanju EU.
- Moramo sačekati da vidimo kako će se EP izjasniti prvo za predsjednicu EK i paket podjele mjesta. Mislim da su vrlo povoljna rješenja predložena, dolaze iskusni političari s rezultatima i nadam se da će ih EP usvojiti. Naravno da ima različitih primjedbi. Međutim, u BiH ne bi smjelo biti razloga da ova dešavanja u EU koristimo da ne radimo svoju domaću zadaću - poručuje Topčagić.
Potcrtava da će interes za nas rasti samo ukoliko budemo pokazivali pomake.
- Bit će vrlo važno vidjeti šta će se desiti s prijedlogom da Sjeverna Makedonija i Albanija otvore pregovore i to ćemo vidjeti u oktobru. No, ako EU zapostavlja ovu regiju, onda gubi na svom kredibilitetu i poziciji ne samo kod nas nego u čitavom svijetu. Ako Unija ne može u svom dvorištu osigurati pomak, šta onda može da se očekuje da EU radi na svjetskoj sceni – dodaje naš sagovornik.
Fokus na prioritete
I predsjednik Crne Gore Milo Đukanović iznio stav da su danas kompliciraniji problemi na evropskom i globalnom nivou nego u našem regionu. Topčagić, pak, cijeni logičnim da su u EU prisutni različiti pogledi s obzirom na to da postoji 28 država članica.
- Već dugo postoji problem u vezi s načinom dogovaranja, usvajanja politika i stavova kao i zahtjeva da se donesu novi mehanizmi odlučivanja prije nego što se prime neke nove države članice. O tome je vrlo eksplicitno govorio i francuski predsjednik Emanuel Makron. Kada je BiH u pitanju, mi nismo danas na vratima EU da nas sve to direktno pogađa. Kada sagledate kakve sve zahtjeve treba ispuniti u podjeli mjesta u institucijama EU između starih i novih država članica, zapada i istoka, sjevera i juga, političkih stranaka, spolne pripadnosti, zadatak se čini skoro nemogućim. Mi čekamo kandidatski status i moramo se fokusirati na onih 14 prioriteta na koje je EU ukazala. Puno je posla pred nama i moramo raditi na tome vrlo intenzivno da dobijemo kandidatski status - zaključuje Topčagić.
Snažno lobirati za kandidatski status
- Oktobar će doći i ministri će na dnevnom redu imati mišljenje Evropske komisije. Mi bismo morali u ovom periodu napraviti pomake i snažno lobirati da dobijemo kandidatski status, jer to nas stavlja u drugačiju poziciju, stvara drugačiju atmosferu u zemlji. Svi vide da je kod nas zastoj na reformskom putu, nakon što je bilo dobrih pomaka, ali sa izborima je sve zastalo. Ipak, vjerujem da možemo stvoriti određeni entuzijazam za daljnji napredak i reformske procese da idemo putem evropskih integracija - kaže Topčagić.