Da na kraju mandata poentira, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark) pokušao je izvesti manevar kojim bi skoro godinu dana od izbora bio otkočen proces formiranja vlasti.  

U strogoj tajnosti, daleko od očiju javnosti, okupio je lidere tri pobjedničke stranke – Bakira Izetbegovića (SDA), Milorada Dodika (SNSD) i Dragana Čovića (HDZ) – za jedan sto, za kojim su sklepani Principi o formiranju državne vlasti. Upravo taj dokument koji su lideri potpisali, sada je, čini se, postao najveći kamen spoticanja.

Polazna tačka

O tome kako je sporazum nastao, kako je izgledao ručak s liderima, o putu BiH u NATO i EU, šta je poručio svom nasljedniku, Vigemark govori u vrlo otvorenom i direktnom intervjuu za „Dnevni avaz“.  

BiH još nema vlasti, kriza je sve dublja, sjednica Predsjedništva prekjučer je otkazana, a sve je, čini se, rezultat potpisanog sporazuma. Možete li nam ispričati kako je došlo do tog sastanka?

- Evropska unija vrlo je jasno naglašavala još od početka ove godine da je potrebno formirati sve nivoe vlasti, posebno Vijeće ministara. Posebno nakon usvajanja Mišljenja Evropske komisije, gdje se eksplicitno navodi da će biti vrlo teško ostvariti napredak bez formirane vlasti. To je bila polazna osnova.

Tri politička lidera u aprilu su zamalo usaglasila osnovne principe, mislim da ih je bilo deset. Evropska unija ni ja lično nismo bili uključeni u to, bili su objavljeni, iako nisu formalizirani kroz konačni dogovor. No, mi smo otvoreno naglašavali da ima tu nekih spornih pitanja u svjetlu evropskih standarda i pravne stečevine EU. Do kraja maja izašlo je Mišljenje EK i tada je bilo jasno da tih deset principa nije baš u cijelosti u skladu s evropskim standardima. Negdje u drugoj polovini jula sastao sam se sa sva tri politička lidera pojedinačno i postalo mi je jasno da ima spremnosti za razgovor.

I Vi ste ih pozvali?

- Prva ideja bila je da sastanak održimo u Parlamentu i sve smo organizirali, moja uloga bila bi posmatračka. No, neki od njih bili su zabrinuti da bi to ostalo samo na diskusiji i da bi onda mediji došli i zapitkivali šta su dogovorili, da bi se stvorila negativna konotacija, a svakako je mnogo negativnosti, pa sam im ih pozvao tog jutra da dođu na ručak u moju rezidenciju i da se razgovara i rekao sam im: „Ako se o nečemu dogovorite, super, a ako ne, bar ste imali dijalog.“ Svaki od njih trojice bio je u pratnji još nekoga iz stranke, Džaferović s Izetbegovićem, gospođa Krišto s Čovićem, Nović s Dodikom, dakle nisu bila samo njih trojica, i bila je čak i jedna dama. Uglavnom, mislim da su uspjeli postići sporazum, uradili su sve što su mogli, naša uloga bila je ograničena, samo smo ih okupili.

Ž5 = Pola sata nakon saopćenja već su bila različita tumačenja. U dijelu gdje se govori o NATO-u ima ta nejasnoća ili kontradiktornost koja sada stvara problem. Kaže se da se poštuju ranije usvojeni zakoni i odluke državnih institucija, a u nastavku i da se poštuju i odluke nižih organa vlasti. Odluke države i nižih organa vlasti o tom pitanju su jedna kontra druge.

- Ta tačka, tačka 3, koja govori o odnosima sa NATO-om, nešto je što su oni usaglasili tu za stolom. Bilo je više različitih formulacija, govorim iz pozicije posmatrača. Iako bismo mi pozdravili napredak u integracijama u NATO, ali to su dva procesa s malo različitim rezonima. Dakle, što se tiče tačke 3, na osnovu diskusija za stolom, kojima sam svjedočio, pod broj jedan spominje se rad koalicije i vlasti u ostvarivanju napretka u odnosu sa NATO-om, dakle iskorake. Isto tako se navodi da će bilo kakva odluka o članstvu biti predmet zasebnog odlučivanja. Druga stvar, sve odluke koje su donijeli Parlament BiH, Predsjedništvo i Vijeće ministara, a koje se tiču NATO-a, ostaju na snazi. To znači i ranije odluke Predsjedništva, svi relevantni propisi, kao i Zakon o odbrani, da sve ostaje na snazi. To je suština vladavine prava. I treći dio te tačke poziva se na izradu relevantnih programa i dokumenata, za šta se zadužuje Komisija za NATO integracije, dakle Vijeće ministara zajedno s Predsjedništvom.

Najduža rasprava

Je li se govorilo o ANP-u? 

- Nema konkretne referencije na ANP, o tome nije bilo saglasnosti i nije bio ni predmet prevelike rasprave. Moje shvatanje je da je to tehnički dokument, koji je prenapuhan. Tako da u toj tački 3 imate tri važna principa, koja jesu bila predmet značajne diskusije, najviše vremena se o tome raspravljalo, možda čak 40 minuta. Zaista živa diskusija, ali su usaglasili formulaciju. Možda šteta što nije bila zajednička pres-konferencija, ali nije ni bilo prevelikih očekivanja. Ali, svi oni koji jesu bili prisutni odradili su dobar dio posla. Bilo je malo iznenađenja, da nije bio formalan sastanak, i onda, kao što to bude slučaj, postane predmet nagađanja. Ipak, politički lideri imali su interes za kompromis. Mi smo ga pozdravili, iako ima nekoliko stvari kojima ni mi nismo zadovoljni, koje ne priželjkujemo.

A koje su to stavke?

- Ja bih volio da sam vidio snažniji naglasak na nekim od preporuka iz Mišljenja Evropske komisije. Malo snažniji naglasak na vladavini prava i borbi protiv korupcije.

Posljednji dio sporazuma jeste da važi 30 dana. Istječe 5. septembra, Dodik je već najavio radikalne korake... Šta dalje?

- Mislim da je važno pronaći način da se provede sporazum do 5. septembra. Da se razgovara o detaljima i to nije nemoguće uz dobru volju. Ali, ako će neko stalno osporavati, propitivati jesu li to dobre ili loše namjere... Pustiti možda Predsjedništvo BiH da odigra svoju ulogu, a to podrazumijeva imenovanje, već je završen proces provjere kandidata. Naredni korak je da postignu saglasnot i upute ime mandatara Parlamentarnoj skupštini i dalje ostaje rasprava u Parlamentu, pa možda unutar Parlamenta raspravljati i postoji mogućnost da se traži ponavljanje procesa.

Što se tiče rokova, o tome se razgovaralo koliko treba institucijama da to završe. Dakle, nastaviti raditi na tome, vlast se mora formirati na ovaj ili onaj način. Vi ovdje nemate priliku vanrednih izbora, ja pretpostavljam da u većini zemalja, ako se ne postignu sporazumi, to urade. I, evo, ako ja mogu dati preporuku, to bi bilo to. Iscrpili ste mandat ranijeg saziva, ne provode se izborni rezultati, zemlja je u zastoju. Čak i na Kosovu imate nove izbore. Ako može Kosovo, mislim da može i BiH.

Kada govorimo o tome da je zemlja u zastoju, koliki su uopće izgledi, kakvo je raspoloženje unutar EU za proširenje? Različiti signali šalju se od lidera EU.

- Mislim da je pitanje Brexita, što se tiče EU, s naše strane riješeno. Naša posljednja ponuda je tu, zadnja ponuda, ponovo još jedan rok, kraj oktobra. Posljedica svega toga jeste jačanje jedinstva među članicama EU. Paralelno s tim vodi se druga diskusija, a to se tiče našeg procesa donošenja odluka. Da se možda ide više u pravcu kvalificirane dvotrećinske većine. To će svakako utjecati na zemlje poput BiH koje se žele pridružiti EU. Neki tvrde da je to diskusija koju prvo treba riješiti unutar EU, o tome veoma mnogo govori Makron (Emanuel, predsjednik Francuske, op. a.). Ja mislim, i još mnogo ljudi u EU, da to ne znači da u međuvremenu ne može biti daljnjeg procesa pridruživanja. BiH neće preko noći postati članica, EU kojoj se pridružite izgledat će nešto drugačije, jer se moramo reformirati.

Mnogo je priče bilo o stanju u pravosuđu, VSTV-u, Tužilaštvu... I Vi ste rekli da niste zadovoljni koliko se tome daje pažnje. Kako sada vidite stanje u pravosuđu?

- Pravosuđe je ključno za vladavinu prava, ali nije sve na pravosuđu, govorili smo i o zakonodavnoj vlasti i drugim organima, ali niko ne može biti iznad zakona. VSTV je nadzorno tijelo, uključujući i imenovanje sudija i tužilaca, disciplinske postupke u slučaju kršenja propisa. Tako da ista pravila vrijede za sve i moraju vrijediti za sve. U pripremi je novi zakon o VSTV-u, koji već godinu čeka u Ministarstvu pravde, zbog čega je prekinut Strukturalni dijalog. U međuvremenu je formirana Radna grupa, započete su određene aktivnosti. Ali, zakon će se morati usvajati u Parlamentu. U međuvremenu, mi jesmo iznijeli svoje kritike za imenovanje određenih nosilaca pravosudnih institucija koji su imali krivične postupke. Dali smo preporuke za provjere, imovinu... bilo je određenih zabrinutosti, mora se misliti na zaštitu i privatnosti, ali ako niste spremni da prijavite imovinu i prihode, nekretnine, onda možda trebate razmisliti da li da budete u pravosuđu ili u politici, jer u političkom životu morate transparentno navesti svoju imovinu i prihode.

Satleru sam poručio da bude tvrdoglav i ostane objetktivan

Dolazi Vaš nasljednik Johan Satler (Johann Sattler), jeste li imali kontakte i šta ste mu preporučili?

- Imao sam više kontakata s njim, sreli smo se u Briselu. Moj savjet njemu je da treba ostati istrajan u realizaciji ponekad napornog, ali veoma važnog rada na evropskim integracijama, u raznim svojim oblicima. Bez obzira na ono što su medijski napisi, uvijek će imati dovoljno tema. Da razgovara sa svima, da ne diskriminira, da ne sjedi i razgovara samo u Sarajevu, već da putuje kroz cijelu zemlju, da ostane objektivan, da bude strpljiv i uporan. Da ostane smiren i optimista. Dosta mojih kolega ambasadora, diplomata, visokih predstavnika, nižih predstavnika često napusti ovu zemlju s nekim negativnim iskustvom, uz ozbiljne kritike, i ima stvari koje su za svaku kritiku - korupcija, nedostatak nezavisnosti pravosuđa i medija, stanje javne uprave, ali ipak je više pozitivnih stvari, a to su ljudi.

EU nije imperijalistička sila

Bi li Vam bilo lakše da Vi nametnete sporazum koji će sve ovo raspetljati?

- Ne možemo ništa nametati. EU nije imperijalistička sila, ne tretiramo BiH niti druge zemlje kao koloniju, vi ste suverena zemlja. Ali, jeste nam vrlo važno i mora se formirati vlast. Bez toga nema odnosa. Ko će potpisivati sporazume, ko će otvoriti pregovore? Meni se ponekad čini da oni koji najviše pričaju o jačanju zemlje jesu oni koji je podrivaju i slabe njene institucije. Želimo snažnu zemlju i funkcionalne državne institucije koje mogu zastupati zemlju.

Aktivnost precizirana mandatom

- Moram napomenuti da je ova aktivnost sastanka s liderima i precizirana mandatom specijalnog predstavnika, tako da je nonsens ono što neki ističu da nisam imao mandat za takvo nešto. Taj mandat po dolasku ide preko Predsjedništva, moj nasljednik uskoro će doći i mi smo njegov mandat uputili prema Predsjedništvu. Ako neko ima problem s tim da EU radi na facilitaciji između vlasti, onda su nam trebali ranije reći, pa možda nije ni potrebna funkcija specijalnog predstavnika EU – rekao je Vigemark.