Naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, u posljednim godinama ima značajan trend rasta, koji je najveći u regionu.

- Naplata javnih prihoda za koje je nadležna Uprava, bila je u 2018. godini veća za više od 36,5 posto nego u 2014. godini, odnosno za skoro 1,4 milijarde KM - rekao je Šerif Isović, vršilac dužnosti direktora Porezne uprave FBiH.

Rudari su nedavno, zbog blokade računa, protestirali pred Vladom FBiH, nisu izašli iz jama dok računi rudnika nisu odblokirani. Upitan koliki je dug rudnika i ko je odgovoran za ovakve situacije te može li se uspostaviti sistem redovnog izmirivanja obaveza, postoji li takav dogovor, Isović kaže da dug šest rudnika koji posluju u koncernu JP "Elektroprivreda BiH", iznosi skoro 500 miliona KM, a od tog iznosa se skoro šest posto odnosi na dug po osnovu zatezne kamate.

- Veći dio kamata otpisan je u prethodnom periodu bez uplate glavnog duga (bezuvjetno) u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, a u vezi sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u Federaciji BiH. Također, ukupan porezni dug svih poreznih dužnika u prisilnoj naplati iznosi više od 2,8 milijardi. Za ovakvo stanje odgovorni su mnogi i ja bih rekao da nema nevinih. No, najveća odgovornost je na upravljačkim i vlasničkim stukturama, kao i na institucijama koje su dovele do ovakvog stanja i nisu procesuirale i odgovorne dovele pred lice pravde. Kad je u pitanju odgovornost zaposlenika Porezne uprave, mogu reći da se u posljednje vrijeme vodilo više disciplinskih postupaka. Želim, međutim, ukazati da su Zakonom o državnoj službi zaštićeni neradnici i da su zakonska rješenja takva da se veoma teško možete osloboditi zaposlenika koji svoje obaveze ne obavlja profesionalo. Ne vidim nijednog opravdanog razloga zašto su zaposlenici u državnoj službi privilegirani u odnosu na zaposlenike u privredi i smatram da je to jedna velika nepravda i diskriminacija i mislim da ovaj zakon u mnogim segmentima treba hitno izmijeniti - rekao je on.

Gomilanje dugova

Porezni dug gomilao se više od 15 godina i sasvim je logično da se on ne može preko noći riješiti, ali Isović kaže da ga zabrinjava to što se ništa značajno ne radi na sistemskom rješavanju duga.

- S obzirom na iznos duga, jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti smanjivanje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mehanizama za sprečavanje rasta duga u budućnosti. Mislim da nije dobro što se u zakonsku proceduru stavljaju „parcijalna“ rješenja. Ovdje mislim na zakone o konsolidaciji kojima se nastojao riješiti dug jedne grupe obveznika. Neracionalno je da se predlaže donošenje zakona kojim se regulira dug od skoro 100 miliona, a ne rješava se dug od 2,7 milijardi maraka. Zakon o finansijskoj konsolidaciji preduzeća nije doveo do smanjenja duga nego, naprotiv, do njegovog povećanja, ali i do izbjegavanja plaćanja poreza, jer se postupci prisilne naplate kod obveznika koji su obuhvaćeni ovim zakonom, nisu mogli provoditi, a neki dužnici su u periodu konsolidacije otišli u stečaj. Organi vlasti su za 23 preduzeća donijeli odluke o finansijskoj konsolidaciji, od čega je sedam otišlo u stečaj, a dug ostalih se povećao za skoro 46 miliona KM. Iz ovog se može zaključiti da su konsolidacije imale za rezultat obustavu postupka prinudne naplate i omogućavanje izbjegavanja plaćanja poreza dužnika. Sistem redovnog izmirivanja obaveza postoji formalnopravno, jer je propisan zakonom. Postoje i procedure za izmirivanje duga u ratama na period do 10 godina, ali uz uvjet da se sve tekuće obaveze redovno izvršavaju. No, da bi se dug vraćao, uvjet je da se ekonomski osposobe rudnici, ali i ostali dužnici da mogu izvršavati svoje obaveze - navodi Isović.

Blokada računa rudnika

Upitan da li je bilo pritisaka u vezi s blokadama računa rudnika da popusti te kako je to doživio, kaže da pritisci dolaze od svih onih subjekata koji godinama nisu plaćali svoje obaveze, dakle ne samo od rudnika.

- U početku su reakcije prema aktivnostima koje poduzima Porezna uprava kad je u pitanju naplata duga, bile više negativne nego pozitivne. Kad sam gledao rudare kako neće da izađu iz jame, osjećao sam se tužno i postiđeno i malo je reći da mi ih je žao što su dovedeni u ovakvo stanje. Ovo su bili moji najteži dani od kako obavljam dužnost v. d. direktora Porezne uprave Federacije BiH. Mnogim radnicima su godinama isplaćivane plaće bez uplate poreza i doprinosa, što smo svi nijemo posmatrali. Ne sjećam se nijednog slučaja da su se radnici pobunili zbog toga što su im isplaćene plaće bez uplate poreza i doprinosa na način kako je to bilo prilikom nastojanja Porezne uprave da porez naplati blokadom računa. U ovoj teškoj situaciji od rukovodstva sindikata dobio sam podršku za ovo što radimo. Ovo je značajna promjena ako se ima u vidu da aktivnosti Porezne uprave, koje su počele početkom 2016. godine, nisu imale podršku od određenog broja sindikalnih organizacija. Razumijem njihovo nezadovoljstvo, ali ipak pozivam sve sindikalne organizacije da podrže Poreznu upravu u njenom radu, a da svu svoju energiju i aktivnosti zajedno usmjerimo protiv nepoštenih i nesposobnih menadžera i protiv neracionalnog i neefikasnog poslovanja i da učinimo sve da se nepošteni i nesposobni blagovremeno smijene i procesuiraju te, ukoliko do toga ne dođe, da proteste organiziraju pred institucijama koje ne rade svoj posao - rekao je on.

Isović sindikalnim organizacijama predlaže da, ako to već ne rade vlasnici, analiziraju finansijsko poslovanje svojih firmi, da blagovremeno analiziraju da li se imovinom efikasno i racionalno upravlja i da na vrijeme reagiraju i zahtijevaju smjene nesposobnih menadžerskih struktura, a ne da to rješavaju na ulici kad obično bude kasno.

- Ako imamo u vidu da je BiH porušena u ratu, da ima nerazvijenu infrastruktu i da vapi za obnovom te da su sve građevinske firme koje su bile u državnom vlasništvu, propale, a imovina menadžmenta tih firmi, u pravilu, enormno povećana, onda je to poražavajuće za sve nas, pogotovo zato što za to niko nije odgovarao - ocijenio je.

Guranje duga pod tepih

Govoreći o tome kako izaći iz ovakve situacije i šta je Porezna uprava učinila radi njenog otklanjanja, Isović poručuje da je siguran da izlaz nije odlaganje rješavanja problema ili guranje duga pod tepih. 

- Treba odlučno podvući crtu i krenuti u rješavanje problema na najracionalniji način. Zato je, prije svega, nužan sveobuhvatan kvalitetan i u što kraćem roku provodiv pravni okvir, koji će sistemski urediti plaćanje duga svih poreznih obveznika, a ne samo obveznika u državnom vlasništu ili pojedine grupe obveznika. No, sam zakon neće ovu stvar riješiti. Prije donošenja zakona bez odlaganja, što prije, organi upravljanja i osnivači dužnika treba da hitno izvrše analizu poslovanja te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada, prihoda, produktivnosti, ekonomičnosti i drugih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Navedeno Porezna uprava predlaže duže od tri godine i može se samo pretpostaviti koliko smo izgubili zbog neprihvatanja ovih prijedloga ili predlaganja boljih rješenja - kazao je.

Podsjetio je kako je Porezna uprava početkom 2016. godine preduzela više mjera i aktivnosti radi naplate duga i uputila više inicijativa.

- Radi sprečavanja daljnjeg rasta duga, donijeli smo rješenja o ograničenom pravu raspolaganja novčanim sredstvima na računu dužnika. Tada su svi burno reagirali iako im je bilo dozvoljeno da isplaćuju plaće, plaćaju poreze, doprinose, izdatke i troškove koji su neophodni da obavljaju djelatnost. Nije im dozvoljeno ono što predstavlja luksuz ili neko neracionalno poslovanje. Ove aktivnosti Porezne uprave Vlada Federacije BiH odlagala je dva puta s ciljem da se donese zakon kojim će se urediti pitanje poreznog duga. Međutim, do toga nije došlo, Ministarstvo finansija nije predložilo zakon pa je Porezna uprava u novembru 2017. godine Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH dostavila i prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim bi se uredili uvjeti, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga. Također, radi efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate, Porezna uprava je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i prijedlog Zakona o obrtu. Nažalost, ovi prijedlozi Porezne uprave nisu dalje „procesuirani“, a da jesu, stanje bi bilo sigurno značajno bolje - naveo je.

Neadekvatni uvjeti

Odgovarajući na pitanje da li je Porezna uprava osposobljena da se bori protiv neplaćanja poreza i može li objasniti situaciju u vezi s kompanijama dužnicima koje su u procesu stečaja, odnosno likvidacije, a nemaju izvore iz kojih bi platili dugovanja, Isović je rekao da Porezna uprava, objektivno, nema realne kapacitete da efikasno izvršava svoje obaveze.

- Duže vrijeme upozoravam da Porezna uprava nije kadrovski i materijalno osposobljena da efikasno izvršava svoje obaveze. Zaposlenici rade u neadekvatnim prostorima i uvjetima, diskriminirani su u odnosu na druge zaposlenike koji se finansiraju od prihoda koje ubire Uprava i to kako u pogledu plaća tako i smještajnih i materijalno-tehničkih uvjeta rada. Neprimjereno je da zaposlenici nekih dužnika imaju prosječne plaće veće od zaposlenika Uprave, kao što je neprimjereno i da menadžment nekih dužnika ima i nekoliko puta veće plaće od plaća menadžmenta Porezne uprave. Uprava ima neadekvatnu sistematizaciju radnih mjesta, nisu provedene reforme koje je prije tri godine predložio MMF, nema dovoljan broj zaposlenih. U Poreznoj upravi na dan 16. septembra 2019. godine zaposleno je ukupno 1.266, dok je broj sistematiziranih radnih mjesta 1.744, što znači da Uprava ima 478 zaposlenika manje od broja sistematiziranih zaposlenika. Interesantno je da se Upravi nije dozvoljavalo da se popuni mjesto rukovodioca Sektora prisilne naplate od septembra 2017. godine do novembra 2018., a nakon toga je raspisan konkurs prema kojem rukovodilac još nije izabran. Ako imamo stanje da se iz budžeta odobravaju i daju sredstva poreznim dužnicima, a da se Poreznoj upravi sredstva ograničavaju i ne osiguravaju u dovoljnom iznosu za rad i poslovanje, onda je to podmuklo urušavanje ekonomskog sistema, jer se na ovakav način podstiče siva ekonomija - rekao je Isović.

Siva ekonomija

Upozorava da se ovakvim postupcima organa vlasti dvostruko podstiče siva ekonomija. Prvo što se na ovaj način nagrađuju porezni dužnici i, drugo, uskraćivanjem sredstava za rad Porezna uprava se dovodi u poziciju manje učinkovitosti.  

- Najblaže rečeno, neprimjereno je da se budžetska sredstva, tj. porezi koje uplaćuju porezni obveznici, preko budžeta transferiraju obveznicima koji izbjegavaju plaćanje poreza, a da se Poreznoj upravi ne osiguravaju sredstva u mjeri u kojoj bi se trebala osposobiti da efikasno izvršava svoje zakonom propisane obaveze. Stoga apeliram na sve nivoe vlasti da iz svojih budžeta ne izdvajaju novac poreznim dužnicima, osim za izmirivanje poreznih obaveza. Želim istaknuti da Porezna uprava, uprkos velikim finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku dovoljnog broja poreznih službenika, ulaže značajne napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze i zalaže se da postane pravedna, racionalna i efikasna Uprava za gradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema, koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH. Kada su u pitanju porezni obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak, podsjećam da se stečajni postupak provodi radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Stečajni postupak provodi nadležni stečajni sud, Porezna uprava ne može voditi postupke naplate, već se pojavljuje kao jedan od povjerilaca za naplatu potraživanja po osnovu javnih prihoda. Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvorenja stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa) ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. U mnogim slučajevima Porezna uprava ne može naplatiti dug, jer prije Porezne uprave svoja potraživanja naplate banke ili drugi povjerioci - kazao je Isović.

Više brzih kontrola

Porezna uprava provela je više brzih kontola. Govoreći o tome kakvi su rezultati, Isović je istaknuo da novi koncept u radu Porezne uprave Federacije BiH predstavljaju brze kontrole koje se provode od novembra 2015. godine, a u čijem provođenju značajnu ulogu imaju građani koji su se odazvali na poziv Porezne uprave Federacije BiH te u velikom broju prijavljivali različite nepravilnosti u poslovanju poreznih obveznika, zatim policijske uprave, mediji i druge institucije koje su mogle doprinijeti efikasnijem izvršavanju poslova iz nadležnosti Uprave.

Porezna uprava izvršila je 19.872 brze kontrole u kojima je otkrila 6.466 neprijavljenih radnika, utvrdila 5.803 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune,  2.286 objekata koji su radili bez odobrenja za rad i 1.716 objekta koji su radili bez instaliranog fiskalnog uređaja. 

Najveći dužnici

Upitan da li, osim rudnika, postoje i druge velike kompanije u državnom vlasništvu koje ne izmiruju redovno svoje obaveze, koji su najveći dužnici, o kojim se iznosima radi te kako riješiti problem na koji upozoravaju i međunarodne finansijske institucije, posebno MMF, naglasio je da, osim rudnika, postoje i drugi porezni obveznici s većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva, kao što su npr. javna preduzeća, zdravstvene ustanove, općine, preduzeća koja su nekad bila veliki sistemi i nosioci razvoja koji spadaju u grupu „najvećih dužnika“ po osnovu javnih prihoda. 

- Spomenut ću "Željeznice Federacije BiH", čiji dug iznosi skoro 201 milion KM, KJKP GRAS, koji duguje skoro 132 milina KM, Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, koja duguje oko 72 miliona KM, "Hidrogradnju" d. d., koja je u stečaju, a koja duguje skoro 66 miliona KM, itd. U postupku prinudne naplate, saldo duga po osnovu javnih prihoda na dan 31. avgust 2019. godine, s obračunatim zateznim kamatama, iznosi više od 2,8 milijardi KM, a udio poreznih obveznika s većinskim udjelom državnog kapitala iznosi oko 45 posto ukupnog duga. Porezna uprava svaka tri mjeseca na web-stranici javno objavljuje spisak poreznih obveznika dužnika s iznosom duga većim od 50.000 KM i oni čine skoro 90 posto ukupnog duga - precizirao je Isović.

Trend rasta

Govoreći na kraju razgovora o tome kakva je naplata poreza u posljednje četiri godine, da li postoji rast, a posebno kakva je naplata do avgusta 2019. godine i koja su njegova očekivanja do kraja godine, Isović navodi da naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, u posljednjim godinama ima značajan trend rasta, koji je najveći u regionu.

- Iskoristit ću ovu priliku da se iskreno zahvalim svim poreznim obveznicima na uplaćenim porezima i pozivam ih da porezne obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da posluju u skladu sa važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja - rekao je v.d. direktora Porezne upave FBiH Šerif Isović na kraju razgovora za Fenu.