Vijest da je na posljednjoj, i to vanrednoj, telefonskoj sjednici Vijeća ministara BiH usvojena odluka o kreditnom zaduženju od čak 15 miliona eura za Pumpno-akumulacijsku hidroelektranu “Čapljina”, u našoj javnosti prošla je skoro neopaženo.
No, sve su glasnije špekulacije da je isključenje “Aluminija” sa prijenosne mreže 10. jula prilično uzdrmalo sigurnost elektroenergetskog sistema (EES) BiH pa se, praktično, rješenje za to traži upravo kroz projekt “Rehabilitacija i modernizacija Pumpno-akumulacijske hidroelektrane “Čapljina””.
Javnosti je prilična nepoznanica da je ova hidroelektrana u vrijeme kad je izgrađena prije 40 godina bila prva reverzibilna elektrana u tadašnjoj Jugoslaviji.
Jedinstvena je u elektroenergetskom sistemu. Kao reverzibilna pumpno-akumulacijska hidroelektrana, davala je ogroman doprinos upravo kao stabilizator sigurnosti elektroenergetskog sistema cijele bivše države.
Kad su ljetos iz Nezavisnog operatora sistema (NOS) BiH upozoravali na negativne posljedice isključenja “Aluminija”, koji je bio i veliki potrošač, ali i stabilizator EES-a, Matan Žarić, direktor “Elektroprijenosa BiH”, tada je za naš list kazao kako je uvjeren da će se iznaći način za stabilizaciju EES-a.
Jedna od opcija, kako nam je tada otkrio, jeste da se HE “Čapljina” uključi kao potrošač.
Dok iz EPHZHB-a iznose da je to logičan slijed s obzirom na to da je oprema dotrajala i da je neophodno modernizirati postrojenje staro 40 godina, ovo elektroprivredno preduzeće i “Elektroprivreda RS” potpisali su nedavno okvirni sporazum o zajedničkoj proizvodnji električne energije u HE Čapljina, težak skoro 100 miliona KM.
Zanimljivo je i to da je i u odluci koju je donijelo Vijeće ministara BiH, navedeno kako se očekuje povećanje moguće proizvodnje električne energije zbog manjeg broja zastoja usljed kvarova opreme, ali i povećanje raspoloživosti hidroelektrane za pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskom sistemu (EES) BiH i bloku Srbija/Hrvatska/BiH.
Aner Žuljević, delegat Socijaldemokratske partije u Domu naroda Parlamenta FBiH, koji je, također, upozoravao na to da gašenje “Aluminija” ima negativne efekte na elektroenergetski sistem, jučer nam je kazao kako je sada očigledno da NOS i Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) moraju javno objaviti stanje sistema i ulogu pumpne stanice HE Čapljina u prenaponskoj stabilizaciji sistema.
Sporazum o ovom zajmu bit će potpisan između “Kreditanstalt fur Wiederaufbau” iz Frankfurta na Majni (KfW) i Bosne i Hercegovine. Rok za otplatu zajma je 15 godina, uključujući grejs period od pet godina. 
