Dok cijeli svijet uveliko gazi digitalnim prostranstvima i na tim osnovama se školuju nove generacije, država Bosna i Hercegovina za istraživanje i razvoj izdvaja tek 0,2 posto godišnjeg BDP-a.
NEVJEROJATNE KARAKTERISTI
NEBRIGA
BiH za istraživanje i razvoj izdvaja tek 0,2 posto godišnjeg BDP-a
Nema novca za razvoj nauk. Ilustracija
Dok cijeli svijet uveliko gazi digitalnim prostranstvima i na tim osnovama se školuju nove generacije, država Bosna i Hercegovina za istraživanje i razvoj izdvaja tek 0,2 posto godišnjeg BDP-a.
Ispred nas je, naprimjer, Bugarska, koja izdvaja 0,75 posto, ili Hrvatska sa 0,86, dok su svjetlosnim godinama daleko Austrija sa 3,16 i Švedska sa 3,33 posto BDP-a u naučnoistraživačke svrhe.
- Vladajuće garniture od završetka rata do danas ulaganje u nauku tretiraju kao trošak, a ne kao investiciju za budućnost. Oni, de facto, ne žele da znaju koliko je važan naučnoistraživački rad. Kada bi, recimo, podržali naučnoistraživački rad, oni bi sjekli granu na kojoj sjede, a na toj grani je neprosvijećena stranačka oligarhija – smatra profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli Enes Osmančević.
Svijet je, faktički, u četvrtoj digitalnoj revoluciji, a naša država, prema mišljenju stručnjaka, nije izašla ni iz druge. Dok korupcija i nepotizam razaraju društvo, naučnoistraživački rad je u zapećku interesa nadležnih državnih, entitetskih i kantonalnih institucija.
Osmančević: Investicija za budućnost. Avaz
- Ulaganje u naučnoistraživački rad doprinosi kompetitivnosti, otvaranju novih radnih mjesta i poboljšavanju načina života. Dok Evropska unija, svjesna da svaki euro uložen u istraživanje i razvoj dugoročno vraća u društvo i do deset puta više novca, ulaže milijarde eura u istraživanja, u Bosni i Hercegovini se procent ulaganja, u odnosu na BDP, mjeri promilima na svim nivoima vlasti – smatra Vedad Pašić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli.
Evropska unija, čijim integracijama težimo, jasno je u svojim strategijama navela kako je ulaganje u istraživanje i inovacije, ustvari, ulaganje u budućnost Evrope.
Pašić: Poboljšanje života. Arhiv
Osmančević smatra kako je priča o izdvajanju za naučnoistraživački rad, u biti, alibi vlasti sa svih nivoa.
- Javnosti mogu pričati da su podržali naučnoistraživački rad, iza čega se kriju razne vrste manipulacija tim sredsvima. Javni novac se troši tako da se afirmira populizam i strančarenje – smatra Osmančević.
PRIVREDNI GIGANTI
POZNATA PJEVAČICA
PREDSJEDNIK NAŠE STRANKE