Duže od godinu zbog blokade u radu Parlamentarne skupštine BiH „zarobljeno“ je bilo više od milijardu maraka po raznim međunarodnim sporazumima i ugovorima. Dokumenti su bili potpisani u Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH, ali su sve do ratifikacije u Parlamentu BiH bili „mrtvo slovo na papiru“.  

Osim što su onemogućili radove na najvažnijim infrastrukturnim projektima u našoj zemlji, nerealizirani krediti doprinijeli su i rastu plaćanja penala na ta neiskorištena sredstva, te su zaustavili nova zapošljavanja koja bi lančano krenula s građevinskim radovima, prvenstveno na izgradnji autocesta u našoj zemlji.

Krediti i grantovi

Danas, nepuna dva mjeseca nakon deblokade, ukupna vrijednost sredstava koja su operativna nakon ratifikacije ugovora u Parlamentarnoj skupštini BiH iznosi oko 590 miliona eura. Potvrdila je ovo u izjavi za „Avaz“ Nataša Krsman, portparol Ministarstva finansija i trezora BiH.

- U ovaj iznos uračunata su i kreditna, računajući i grant sredstva. Ratifikacijom ovih ugovora omogućeno je da se krene u implementaciju ovih projekata onako kako je navedeno u pojedinačnim ugovorima i kako su se obavezali korisnici kredita - kazala je Krsman.

Najveći dio sredstava koji je već sad operativan, kako je pojasnila Krsman, odnosi se na ugovor o zajmu za realizaciju projekta na Koridoru 5C, odnosno obilaznicu Doboj, između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj.

- Vrijednost ovog ugovora iznosi 210 miliona eura, rok otplate je 15 godina, plus tri godine grejs perioda - kaže Krsman.

Zajam će omogućiti izgradnju novih 14 kilometara autoputa. Dionica počinje na mostu preko rijeke Bosne južno od petlje Rudanka u Republici Srpskoj na sjeveru, a nastavlja se prema jugu i zaobilazi Doboj kod petlje Medakovo u Federaciji. Nakon završetka radova prvobitno predviđenih za 2022. godinu, ova dionica bi trebala predstavljati poveznicu transevropske transportne mreže s glavnom mrežom na zapadnom Balkanu.

Gradnja tunela

Nadalje, projekt za koji su već operativna sredstva je također na Koridoru 5C i to u iznosu od 180 miliona eura, ističe Krsman. Riječ je o ugovoru o zajmu između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj. Sredstva su namijenjena za izgradnju dionica autoceste Poprikuše – Nemila dužine 5,5 kilometara, Mostar jug – tunel Kvanj dužine 8,7 kilometara te tunela Ivan na dionici Tarčin – Ivan dužine dva kilometra.

Uz ova ulaganja u izgradnju autocesta i tunela u projekt su uključene i konsultantske usluge i tehnička pomoć. Planirano je da i ovaj kreditni aranžman prate značajna grant sredstva EU u iznosu od 11,8 miliona eura namijenjenih za izgradnju tunela Ivan. Projektom će se proširiti postojeća cestovna infrastruktura kroz izgradnju novih dionica autoceste, što će značajno poboljšati mobilnost i povećati sigurnost u prometu.

Ovaj kredit je dio šireg finansijskog programa prema memorandumu o razumijevanju potpisanom u februaru 2018. godine između EBRD-a i ministara prometa i komunikacija Federacije i Republike Srpske, koji se odnosi na investicioni program vrijedan više od 700 miliona eura za period 2018.-2020. godina.

Na raspolaganju je i novac za projekt autoputa Nemila - Donja Gračanica. Sredstva za ovaj put i to 34,2 miliona eura osigurana su po kreditnoj liniji iz Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj, te je izgradnja još dvije komponente ovog puta osigurana sporazumom o zajmu između BiH i OPEC-ovog Fonda za međunarodni razvoj u iznosu od 48,6 miliona eura. Riječ je o dionici autoceste od Nemile do Donje Gračanice u dužini od 17,7 kilometara, što je bitna cestovna komunikacija na Koridoru 5C.

Energetska efikasnost

Dostupno je i oko 38,2 miliona eura za projekte energetske efikasnosti u našoj zemlji. Od ovog iznosa sporazumom o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj dobiva se 27,2 miliona eura. Od toga će Federaciji biti alocirano 60 posto, a Republici Srpskoj 40 posto sredstava. Preostalih oko 11 miliona bit će utrošeno za projekt energetske efikasnosti u bolnici u Zenici.

Otpadne vode

Odblokirano je i oko 4,7 miliona eura za projekt prikupljanja i tretman otpadnih voda u Zenici koji će biti rađen po sporazumu između BiH i KfW banke iz Frankfurta, a dostupno je i oko 1,4 miliona eura za aktivnosti prekogranične saradnje Srbija – BiH za 2017. godinu, koji se realizira sporazumom između dvije zemlje i Evropske komisije.