Reagujući na, kako je rekao, “pojedine špekulacije o navodnim posljedicama njegove ostavke na mjesto ministra sigurnosti BiH”, predsjednik SBB-a i sada već bivši ministar sigurnosti u Vijeću ministara BiH, Fahrudin Radončić iznio je nekoliko tvrdnji u vezi mogućnosi i brzine procedura imenovanja novog ministra u Vijeću ministara BiH, ali i procedura usvajanja odluka unutar ovog organa izvršne vlasti nakon njegove ostavke, piše Istinomjer.ba.

S tim u vezi, Radončić je pored ostalog izjavio:

- SDA može već danas predložiti Bošnjaka za ministra sigurnosti BiH. Vjerujem da će SDA brzo dati novo i pravo ime za tu poziciju. Nakon toga, imenovanje ide brzo i iz izjava HDZ-a i SNSD-a se vidi da tu neće biti problema i da oni ne ulaze u to ko će biti kandidat SDA. Drugo, ništa se kao tačka dnevnog reda ne može pojaviti na sjednici Vijeća ministara BiH (a da na kraju prođe) dok to na Kolegiju predsjedavajućeg prethodno ne odobri dopredsjednica, gospođa Bisera Turković. Dodatno, i na samoj sjednici je neophodan njen glas, a da se ne govori da je tu i uvaženi ministar odbrane Sifet Podžić. Inače, ilustracije radi, na Vijeću ministara BiH, već nekoliko sjednica, gospođa Turković, kao dopredsjednica, glatko skida s dnevnog reda tačke koje predlaže ministar pravde iz HDZ-a, rekao je Radončić 4. juna.

Član 14. Zakona o Vijeću ministara BiH kaže da ministri i zamjenici ministra mogu podnijeti ostavku bez obrazloženja, te da ministri i zamjenici ministra podnose ostavku predsjedavajućem Vijeća ministara. U istom članu, nakon što prijedlozi za novog ministra ili zamjenika budu dostavljeni predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, opisana je daljnja procedura njegovog imenovanja u kojoj je, pored ostalog, predviđen i zakonski rok od 15 dana za njeno okončanje:

- Ako ministar ili zamjenik ministra podnese ostavku ili ako je trajno spriječen da vrši svoju dužnost, predsjedavajući Vijeća ministara imenuje njegovog nasljednika najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja njegove ostavke i/ili od dana kada je ustanovljeno da je ministar ili zamjenik ministra trajno spriječen da vrši svoju dužnost. Nasljednik ministra ili zamjenika ministra preuzima dužnost nakon što ga potvrdi Predstavnički dom u skladu sa postupkom predviđenim članom 10. ovog zakona, navedeno je u članu 14. Zakona o Vijeću ministara BiH.

Osim toga, obzirom na član 6. istog zakona te trenutni sastav Vijeća ministara BiH u kontekstu zastupljenosti konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i “ostalih”, novi ministar sigurnosti BiH mora biti iz reda Bošnjačkog naroda:

- Ukupni sastav Vijeća ministara će u toku cijelog mandata biti u potpunosti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, naročito njegovim čl. V.4.(b) i IX.3., te će se u skladu s tim u sastavu Vijeća ministara osigurati jednaka zastupljenost konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Vijeća ministara i zamjenici predsjedavajućih su iz različitih naroda. U sastav Vijeća ministara ili na dužnosti generalnog sekretara Vijeća ministara iz člana 24. ovog zakona mora se osigurati najmanje jedno mjesto za pripadnike ostalih - piše u članu 6. Zakona o Vijeću ministara BiH, navedeno je u istraživanju portala Istinomjer.ba.

Kada se radi o tvrdnji da se tačka dnevnog reda ne može odobriti dok to “na Kolegiju predsjedavajućeg prethodno ne odobri dopredsjednica, gospođa Bisera Turković”, podsjećamo da u skladu sa članom 26. Poslovnika o radu Vijeća ministara “predsjedavajući utvrđuje prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća ministara, dok pripremu dnevnog reda vrše ministri”. Međutim, kako pored ostalog nalaže član 29. Poslovnika, “materijali iz prethodnog stava obavezno se prethodno razmatraju na Kolegiju ministarstva”.

Kao jedan od slučajeva kad je zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković u skladu sa Zakonom o Vijeću ministara BiH i Poslovnikom iskoristila zakonske i proceduralne mogućnosti te skinula tačku sa dnevnog reda, navešćemo primjer sa sjednice Vijeća ministara BiH održane 6. 2. 2020. godine. Tom prilikom, a na zahjtev ministrice Turković, Vijeće ministara BiH skinulo je sa dnevnog reda navedene sjednice revidiranu strategiju za procesuiranja predmeta ratnih zločina koju je predložio ministar pravde BiH, Josip Grubeša, a što je potvrdio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac.

- Revidirana strategija za procesuiranja ratnih zločina ministra pravde BiH Josipa Grubeše je ponovo skinuta s dnevnog reda današnje sjednice zbog zahtjeva zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Bisere Turković - rekao je Košarac.

Radončićeve tvrdnje su tačne i u dijelu u kojem govori da je i na samoj sjednici, da bi se usvojila bilo kakva odluka, potreban glas “za” barem jednog od ministara iz reda jednog od konstitutivnih naroda što potvrđuje član 18. Zakona o Vijeću ministara BiH:

- Vijeće ministara donosi akta iz svoje nadležnosti većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju o svim pitanjima i temama o kojima u daljoj proceduri konačno odlučuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. O ostalim pitanjima Vijeće ministara u pravilu odlučuje konsensusoma članova koji su prisutni i glasaju osobito o propisima, imenovanjima i postavljenjima iz djelokruga Vijeća ministara, Poslovniku i njegovom tumačenju. U slučaju da se konsenzus ne postigne, predsjedavajući Vijeća ministara saziva člana odnosno članove Vijeća ministara koji je (su) protiv kako bi se postiglo rješenje. U slučaju da konsensus ne bude postignut u roku od sedam dana ni na taj način, odluku donosi Vijeće ministara u skladu sa stavom ovog člana, s tim da navedena većina podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda - piše u članu 18. Zakona o Vijeću ministara BiH.

Iz nastavka ovog člana jasno je da u slučaju ostavke ministra, navedeni princip usvajanja odluka ostaje isti:

U slučaju da zamjenik ministra zamjenjuje ministra u skladu s ovim zakonom, glas navedenog zamjenika ministra računa se za potrebe izračunavanja većine propisane u stavu (1) ovog člana i za potrebe utvrđivanja postojanja konsenzusa propisanog u stavu (2) ovog člana. Prilikom računanja većine propisane u stavu (3) ovog člana, uračunava se glas navedenog zamjenika ministra, ali se ne smatra glasom pripadnika bilo kojeg od konstitutivnih naroda - piše u članu 18. Zakona o Vijeću ministara BiH.

S obzirom na navedeno, Istinomjer tvrdnje Fahrudina Radončića u vezi mogućnosti i brzine procedura imenovanja novog ministra u Vijeću ministara BiH, ali i procedura usvajanja odluka unutar ovog organa izvršne vlasti nakon njegove ostavke ocjenjuje istinitim, zaključio je Istinomjer.ba.