Od Sarajevskog atentata prošlo je 106 godina. 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda (Franz) koji je bio u posjeti Sarajevu.
Austro-Ugarska je mjesec dana poslije, tačnije 28. jula, objavila rat Kraljevini Srbiji koji je poprimio svjetske razmjere. Bosna i Hercegovina je tada bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije.
Ferdinand i njegova supruga Sofija vozili su se kroz svečano ukrašeni grad u crnom otvorenom automobilu, Obalom pa do Gradske vijećnice.
Na ulicama je bio veliki broj građana. Bacali su cvijeće na put kojim je prolazila kolona vozila. Među građanima su bili i članovi ogranizacije Mlada Bosna, koju je kontrolirala tajna srpska teroristička organizacija Crna ruka, s Dragutinom Dimitrijevićem Apisom na čelu. Dok se kolona kretala prema Vijećnici gdje se Ferdinand trebao susresti sa gradonačelnikom Fehimom Čurčićem, iz mase mladić po imenu Nedeljko Čabrinović, član organizacije Mlada Bosna, bacio je ručnu bombu na automobil u kojem su bili Franc Ferdinand i njegova supruga.
Bomba je eksplodirala u gomili ljudi, ranjeno je desetak građana. Kolona vozila nastavila se kretati prema Vijećnici.
Drugi član Mlade Bosne Gavrilo Princip potegnuo je pištolj i pucao u automobil kojim se vozio prestolonasljednik. Prvim pucnjem pogodio je Ferdinanda, dok je drugi metak usmrtio njegovu suprugu Sofiju.
Principa i njegove pomagače uhvatile su Sarajlije. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za početak Prvog svjetskog rata i ušao u svjetsku historiju.
Danas je mjesto atentata turistička atrakcija, a turisti koji posjećuju Sarajevo pokazuju veliko interesovanje za ovu priču.
