Na današnji dan 2008. godine, Most Mehmed-paše Sokolovića (Stari most u Višegradu) uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Most, koji je, naravno, i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, nalazi se u Višegradu i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je nastala u periodu od 15. do 19. vijeka u Bosni i Hercegovini.
Stari most u Višegradu je zadužbina Mehmed-paše Sokolovića, velikog vezira trojice sultana (1565. - 1579.) – Sulejmana Veličanstvenog, Selima II i Murata III. Izgrađen je u periodu od 1571. do 1577. godine, na mjestu gdje je put povezivao Bosnu s Carigradom iznad rijeke Drine (tzv. "Carigradska džada"). Izgradnja mosta povjerena je najvećem turskom graditelju Kodža Mimar Sinanu, dvorskom arhitekti i vrhovnom graditelju Carstva, jednom od najvećih arhitekata svijeta. Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. godine, zatim 1875., 1911. i 1939. te 1940. godine.
Leži na devet velikih kamenih stubova
Dio mosta preko rijeke čini jedanaest lučnih otvora, od kojih je krajnji otvor uz desnu obalu oslonjen na dva podzida s najmanjim rasponom od 5,20 metara. Ostalih deset lučnih otvora raspona su od 10,70 do 14,80 metara. Most leži na devet velikih kamenih stubova. Na lijevoj obali krajnji otvor se oslanja na ugao mosta kojim prelazi u rampu. U rampi su četiri lučna otvora, jedan veći na uglu i tri manja iznad potoka koji se ulijeva u Drinu.
Kamen za zidanje mosta sječen je u mjestu Banja, otprilike pet kilometara niz desnu obalu rijeke Drine. Na sredini ovog mosta stajala je drvena kula za koju se ne zna vrijeme nastanka, a koja je porušena 1886. godine. Kula je predstavljala stražarnicu ispod koje je bio prolaz, a koji se zatvarao jakim hrastovim vratima s obje strane. Na kuli se nalazilo nekoliko malih topova zvanih šibe. Na mostu su se nalazila dva tariha u stihovima s uklesanim godinama – na prvom 971.-(1571.), a na drugom 985. (1577.). Most je izdržao nekoliko velikih poplava, od kojih je najveća ona iz 1896. godine, kada je nivo rijeke Drine bio 1,60 metara iznad mosta.
Na uzvodnoj strani, s trokutaste osnove prelazi stepenasto u pravougaono proširenje, koje nosi slijepi portal s tarihom-natpisom. Na nizvodnoj strani su poligonalne osnove koje stepenasto prelaze u pravougaono proširenje na kojem je sofa za sjedenje. Roman Ive Andrića "Na Drini ċuprija", za koji je pisac dobio i Nobelovu nagradu i koji je preveden na mnoge svjetske jezike, baziran je na historiji ovog mosta.
Rođen Rubens, jedan od najvećih slikara baroka
1577. - Rođen flamanski slikar Peter Paul Rubens, jedan od najvećih majstora baroka, koji je sjedinio najbolje tradicije sjevernjačkog i italijanskog slikarstva. Stvorio je slike pune dramatike, patosa, čulnosti, raskoši kostima i sjaja boja. Radio je historijske, vjerske i mitološke kompozicije, seoske i galantne scene, portrete i pejzaže. Živio je pretežno u Antverpenu, ali je radio i u Francuskoj i Španiji, gdje je utjecao na španskog slikara Dijega Rodrigesa de Silvu Velaskesa (Velzquez). Pošto je imao veliki broj narudžbina, često slika ogromnih dimenzija, dio posla prepuštao je učenicima, među kojima su najznačajniji flamanski slikari Anton Van Dajk (Anthonis van Dyck) i Jakov Jordans.
1712. - Francuski filozof, pisac i kompozitor Žan-Žak Ruso (Jean-Jacques Rousseau), koji je inspirisao ideologiju Francuske revolucije, posebno autore "Deklaracije o pravima čovjeka i građanina", rođen je na današnji dan. Smatrao je da je čovjek po prirodi pravedan i dobar, ali da njegovu prirodu guše nepravedni, iskvareni i nerazumni sistemi vladavine i egoistični nagoni. Idealizovao je prvobitno "prirodno stanje", uzrokom nejednakosti je smatrao privatnu svojinu, a ideju o prirodnom vaspitanju je razvio u pedagoškom romanu "Emil". Religiozni dio tog djela, "Ispovijest savojskog vikara", ražestio je konzervativni parlament koji je naložio da se djelo spali. Bavio se uzgred muzikom i komponovao je operu "Seoski vrač", melodramu "Pigmalion" i napisao "Muzički leksikon", "Disertaciju o modernoj muzici", "Pismo o francuskoj muzici". Ostala djela: "Društveni ugovor", "Rasprava o naukama i umjetnostima", "Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Julija ili Nova Eloiza", "Pismo Dalamberu", "Pisma s planine", "Ispovijesti".
1836. - Umro američki državnik Džejms Medison (James Madison), "otac američkog ustava", predsjednik SAD od 1809. do 1817. S Aleksanderom Hamiltonom (Alexander) i Džonom Džejom (John Jay) napisao je "Federalističke spise" radi pridobijanja podrške za ratifikaciju ustava koji je umjesto konfederacije učvrstio uniju federalnih država SAD.
1867. - Rođen italijanski pisac Luiđi Pirandelo (Luigi Pirandello), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934., jedan od najzačajnijih dramskih pisaca 20. vijeka. Napisao je 44 drame, sabrane pod naslovom "Gole maske", u kojima je sagledavao građanskog čovjeka, njegovo saznanje o relativnosti života, čak i sumnju u vlastito postojanje. Djela: pripovijetke "Priče za jednu godinu", "Smrt na leđima", romani "Pokojni Matija Paskal", "Njen muž", drame "Đakomino", "Henri Četvrti", "Šest lica traže pisca".
1873. - Francuski hirurg i biolog Aleksis Karel (Alexis Carrel), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1912., rođen je na današnji dan. Značajan je po otkrićima o prenosu tkiva i održavanju živog tkiva van organizma. Također je unaprijedio hirurgiju krvnih sudova.
Izvršen Sarajevski atentat
1914. – Izvršen Sarajevski atentat, koji je poslužio kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Naime, Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala cilj putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaciti austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu – Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, usmrtivši ih oboje.
1966. - Džon Pol Kjuzak (John Paul Cusack), američki glumac, rođen je na današnji dan. Još od detinjstva se pojavljivao u raznim TV-reklamama, a sa 12 godina dobija nekoliko uloga u pozorištu. Njegov prvi film u kome je igrao bio je “Class”, 1983. godine. Poznatiji filmovi u kojima je igrao su: “Gradska skupština”, “Leteća tamnica”, “Biti Džon Malkovič”, “Identity” i “Odbjegla porota”.
1975. - Umro Rod Serling, američki scenarista i televizijski producent najpoznatiji po svojim televizijskim dramama iz 1950-ih i svojoj antologijskoj televizijskoj seriji “Zona sumraka”. Serling je bio aktivan u politici, kako na ekranu tako i van njega, i pomogao je u formiranju standarda televizijske industrije.
1992. - Preminuo Mihail Talj, šahovski velemajstor i svjetski šampion u šahu.
2006. - Umro Emil Cossetto, hrvatski kompozitor i dugogodišnji dirigent više pjevačkih zborova među kojima i Mješovitog zbora Radio Zagreba te ansambla “Lado”.
2006. - Crna Gora postala 192. članica Ujedinjenih nacija.
2019. - Umro Bili Drejgo (Billy Drago), američki glumac koji je često igrao hladne gangsterske uloge i koji je najpoznatiji po svojoj ulozi Frenka Nitija, jednog od sljedbenika Al Kaponea, u filmu “Nesalomivi” iz 1987. godine. Glumio je u više od 100 filmova, a također se pojavio i u muzičkom spotu “You Rock My World” Majkla Džeksona (Michael Jackson) 2001. godine.
