U Velikoj Sali Parlamenta BiH održana je sjednica Komisije za pripremu izbora Vijeća ministra Bosne i Hercegovine pri Parlamentu BiH.

Zastupnici danas razmatraju prijedlog za imenovanje Selme Cikotića za ministra sigurnosti BiH (Stranka demokratske akcije - SDA).

Kako je pojasnio predsjedavajući Komisije Halid Genjac (SDA) sjednici je prisustvovao dovoljan broj članova Komisije njih devet, a komisija odlučuje prostom većinom glasova.

Članovi Komisije su postavljali pitanja Cikotiću koji je također prisustvovao sjednici.

Član Komisije Predrag Kožul iz Hrvatske demokratske zajednice, stranke koja Cikotiću stavlja na teret protjerivanje Hrvata iz Bugojna u prošlom ratu zatražio je od njega odgovore da li ima saznanja šta se dogodilo s ubijenim jer su pronađeni posmrtni ostaci tri ubijena, a ne i 20 ostalih.

Uz konstataciju da je za Hrvate to pitanje svih pitanja, Kožul je zatražio odgovore i o tome da li je vođen sudski postupak protiv Cikotića u vezi s tim, ali Cikotić je kazao da je Armija RBiH štitila Hrvate tog kraja te da je tražen prekid dejstava između Armije RBiH i HVO-a.

- Armiju RBiH ne možete smatrati odgovornom za protjerivanje, završen je drugostepeni sudski postupak u tom slučaju koji je pokazao da nije bilo nikakve veze s tretmanom zarobljenih niti nestankom grupe od 23 osobe - kazao je Cikotić. 

Također kazao je da nema saznanja da je protiv njega vođen bilo kakav sudski postupak osim što je bio svjedok u dva suđenja jednom u Haagu i drugom u Sarajevu.

Član Komisije Saša Magazinović (SDP) pitao je Cikotića da li će pitanje migrantske krize posmatrati kao humanitarno ili sigurnosno.

- Da li ste za legalne deportacije migranata i da molio bi vas da se osvrnete na plan vašeg prethodnika gospodine Radončića. Na koji način ćete se odnositi prema oni stranim diplomatima koji odbijaju saradnju sa našim istitucijama – upitao je Magazinović.

Cikotić je odgovorio da se radi o konkretnim pitanjima.

- Pitanje migranata shvatam kao humanitarno, sigurnosno, ali i svako drugo pitanje. BiH ne može sama rijšiti ovo pitanje, a prije svega bez sardanje sa susjedima Srbijom i Crnom Gorom, ali i EU. Ne znam šta plan prethodnog ministar u sebi sadrži, niti znam kako je zamišljen plan deportacija. Ne mislim da se deportacijama nešto počinje ili završava. Mislim da je pitanje navodnih lažnih viza tehničke neizvodivo. Što se tiče saradnje s diplomatima, mislim da će to zahtijevati saradnju sa diplomatima iz država iz kojih dolaze migranti, ali i onim iz regiona i EU – poručio je Cikotić.

Dodao je da saradnja je ključna za rješavanje ovog vrlo kompleksnog pitanja.

Zastupnik Dragan Mektić (SDS) kazao je da ova Komisija ne treba da pada u zablude.

- Tu prije svega mislim na prethodnog ministar Radončića u vezi ovih 3.000 viza. Vizu u DKP-u nemoguće je izdati bez saglasnosti Sarajeva. Dok Služba za poslove sa strancima ne odobri, ambasada tehnički ne može odštampati vizu. Zato kažem da je to bilo nemoguće uraditi u ambasadi, a ako je bilo urađeno onda je u sprezi sa Sarajevom i Ministarstvom vanjskih poslova BiH, ali ne vjerujem. Možda je bilo pokušaja falcifikovanja vize, u smislu da ima pojediničanih slučajeva da neko falcificira stiker. Ne treba da se bavimo nekim stvarima i ne opterećujemo ni sebe ni druge, to je neko spinovao, ne znam iz kojih razloga – istakao je Mektić.

Zastupnik Magazinović da nije uobičajno da na pitanje postavljeno kandidatu za ministra sigurnosti odgovara zastupnik Mektić.

- Ako je to normalno onda imam i ja potrebu da odgovorim – istakao je Magazinović.

Zastupnica Edita Đapo ovom prilikom kazala je da je predsjedavajući Komisije Halid Genjac trebao prekinuti zastupnika Mektića.

- Čuli smo jedno predavanje, Mektić nam je objasnio kako se izdaju legalne vize i govorio o nekim spinovima. A ja koliko znam vodi se istraga u Tužilaštvu BiH i pustimo da urade svoj posao. Gospodin Radončić nije govorio o legalnim vizama – istakal je Đapo.

Postavila je pitanje kandidatu Cikotiću o saradnji sa Fikretom Muslimovićem.

- Njega sam upoznao u ratu, 2015. i 2016. godine počeli smo da sarađujemo na izradi jedna pa druge knjige – odgovorio je Cikotić.

Na kraju sjednice većinom glasova Komisija je preporučila imenovanje Cikotića. Za su glasala četiri člana Komisije, troje je bilo protiv, a dvoje suzdržanih.