Stejt department kritizirao je vlasti u BiH jer, kako se navodi u izvještaju, nisu napravile niti jedan ozbiljan korak u rješavanju problema s povratom imovine ili obeštećenja Jevrejske zajednice, koja je izložena sistemskoj diskriminaciji.

Međutim, iako se izvještaj Stejt departmenta odnosio isključivo na imovinu Jevrejske zajednice, poznato je da je ovaj problem zajednički za sve vjerske zajednice u BiH.

Signal vlastima

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci za „Avaz“ je kazao da su ljudi iz Stejt departmenta dobro proučili situaciju u BiH. 

- Više od deset godina nacrt zakona stoji u ladici ministra pravde BiH i čeka da izađe u javnost. Mi u BiH uvijek imamo važnijih poslova od povrata oduzete imovine. Mada su sve političke stranke koje su danas na vlasti obećale da će im ovo biti prvi posao. Nije lako onima koji koriste tu imovinu da donesu odluku da je vrate - istakao je Finci.

Nada se da će, nakon svih zemalja u regionu, i BiH konačno donijeti zakon o restituciji. 

- Imovina je prilično velika, a o cijenama se može raspravljati. Imamo oduzetu imovinu od Jevrejske zajednice, ali i ličnu imovinu Jevreja. Tu je, također, i imovina jevrejskih porodica koje su nestale u holokaustu - kazao je Finci.

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice (IZ) u BiH Senaid Zajimović za „Avaz“ je kazao da bi izvještaj Stejt departmenta trebao biti signal našim vlastima da ozbiljno shvate zahtjeve svih vjerskih zajednica u BiH. 

- Konačno je došlo vrijeme da se pristupi donošenju zakona koji bi regulirao denacionalizaciju i povrat imovine. Posljednje aktivnosti u tom pogledu bile su 2009. godine. Tad je urađen i kompromisni zakon u kojem je 1945. uzeta kao polazna godina od koje bi se trebao primjenjivati zakon o povratu imovine. Vjerske zajednice su na taj način htjele da pomognu državi i nismo insistirali da se zakonom obuhvati ona imovina koja je oduzeta u sistemima prije 1945. godine - pojasnio je Zajimović. 

Pravna lica

Dodao je da se nikakvi konkretni potezi ne poduzimaju po ovom pitanju. 

- Ne bih kalkulirao koliko koja vjerska zajednica ima oduzete imovine. S tim da u ukupnoj masi oduzete imovine vjerske zajednice imaju oko 7 posto. Ostalo otpada na druga fizička i pravna lica koja se iz nekog razloga ne pojavljuju sa svojim zahtjevima. Samo kad se donese zakon, mi ćemo moći vratiti svoju imovinu - istakao je Zajimović. E. HALIMIĆ

Restitucija u tri faze

Zajimović je istakao da je predviđeno da se restitucija obavlja u tri faze. 

- Prva je naturalna restitucija, a odnosi se na one nekretnine koje niko ne koristi. Druga faza je kompenzacija, i ona se odnosi na povrat parcela ili objekata koji su trenutno zauzeti. U tom slučaju traži se kompenzacija. Tražimo da se dodijeli neko drugo zemljište ili da se izgrade novi stanovi. Treća faza je finansijska, a to je ukoliko nema nekretnine i ukoliko ne dolazi u obzir kompenzacija, onda se ide na procjenu imovine i vrši se finansijska restitucija. Mi od države ne tražimo da se ovaj zakon implementira u nekoliko godina, predlagali smo da proces traje 20-30 godina - pojasnio je Zajimović.