Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da će posljedice pandemije virusa korona vjerovatno biti vidljive od početka sljedeće godine, te da je zato veoma važno sanirati problem pandemije da bi se moglo okrenuti oživljavanju privrede.

Naglasivši da je veoma važno očuvati privredu, Cvijanović je ukazala da je suština u tome da Republika Srpska ostane likvidna i da budžet bude u stanju da izvršava obaveze prema korisnicima, ali i da se realizuju zacrtani projekti.

Ona smatra da je veoma važno da bude nastavljena komunikacija Vlade sa socijalnim partnerima i da se vidi na koji način se može kretati dalje.

- Blagi sam optimista i veoma je bitno da smo preživjeli taj prvi udar pandemije virusa korona, da smo svi bili svjesni da moramo zajedno da radimo. Posebno me raduje činjenica da je prosječna plata u Republici Srpskoj posljednjih nekoliko mjeseci veća u odnosu na Federaciju BiH. To je pokazatelj da je supstanca tu, da je to sve očuvano i sad moramo naći način da idemo dalje i da se krećemo kroz izazov koji će trajati sigurno još neko vrijeme, a prognoze govore da će i sljedeća godina biti veoma izazovna - naglasila je Cvijanović. 

Ona je ocijenila da uvijek treba da postoji zdrava konkurencija među entitetima, ali, nažalost, ono što se dešavalo u proteklom vremenu nije bilo odraz toga.

Cvijanović je podsjetila da su pojedini bošnjački lideri uporno godinama objašnjavali kako je stanje u Republici Srpskoj loše, a, navodno, u FBiH dobro, pri čemu nikada nisu govorili koliko FBiH duguje RS i koliko je nesređenih računa.

- Samo ću podsjetiti na oblast penzionog sistema i činjenicu koliko je Republika Srpska opteretila svoj Fond za penzijsko osiguranje time što je preuzela korisnike i isplaćivala penzije onima koji su trebali da je dobijaju u FBiH, ali je taj entitet to odbio - navela je Cvijanović. 

Ona je naglasila da je Vlada Republike Srpske apsolutno spremna za predstojeći period, koji nosi mnogo izazova, te da se već kreiraju određeni novi aranžmani. 

- Od velikog značaja je to što je Vlada na samom početku imala razrađen plan kako doskočiti određenim stvarima, pomoći privrednim subjektima, prvenstveno onim koji su najviše i trajnije ugroženi, kao što je oblast hotelijerstva i turizma, ali i svima drugima. Imali smo situaciju u kojoj je sve bilo blokirano, nije bilo nikakve aktivnosti, trebalo je to preživjeti.

Vlada je pružila razne vidove podrške od isplate minimalnih plata, poreza i doprinosa, produžetka određenih aranžmana, definisanja programa, podrške lokalnim zajednicama, omogućavanja kreditnih linija po posebnim uslovima do osnivanja Garantnog fonda, koji se stavio u funkciju privrede, a sve to značilo je obezbjeđivanje nastavka života - istakla je.

Prema njenim riječima, ne može se govoriti da su to neke spektakularne stvari, ali je suština da su pad i gubitak nastali usljed globalne pandemije svedeni na minimum ili smanjeni koliko je bilo moguće, te da u svakom slučaju treba biti zadovoljan.

Govoreći o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, Cvijanovićeva je ocijenila da je ona i dalje veoma složena, ne samo u Srpskoj, već i na globalnom nivou, ali je dobro što su institucije RS pravovremeno reagovale.

Ona je ocijenila da još dugo treba upozoravati stanovništvo da svi budu dovoljno odgovorni, da se pridržavaju pravila koja su na snazi i da na taj način smanje rizik zaraze i širenja infekcije.

Ona je izrazila nadu da će medicina i nauka uraditi svoje i da će se dobiti bezbjedan i siguran lijek ili vakcina.

- S obzirom na to da su svi u iščekivanju vakcine koja će donijeti određeno rješenje, kada već nismo došli do lijeka, Republika Srpska, koristeći svoje kontakte u inostranstvu, poput Predstavništva u Rusiji, prijavila se za vakcinu kada ona bude dostupna da bi mogla da se obezbijedi i na taj način preduprijedi neke stvari u budućnosti koje bi se mogle dešavati u vezi sa virusom kada je riječ o našem stanovništvu - navela je Cvijanoviće.

BiH nikada nije dobila oba "plućna krila"

Na pitanje da prokomentire navode iz "političkog Sarajeva" da je RS "krivac" što BiH ne može da dobije 250 miliona eura pomoći od EU za rješavanje posljedica epidemije virusa korona, Cvijanović je rekla da je to apsolutna laž i da Republika Srpska nije nikakva kočnica.

- Već smo navikli da se stalno plasiraju laži i upućuju neke strelice prema Republici Srpskoj, ali mi ne pridajemo previše značaja tome jer znamo šta su naši prioriteti. Ta priča koju plasiraju je netačna jer, prema proceduri i pravilima, Savjet ministara prikuplja mišljenja od entiteta da bi počeo određene pregovore i da bi ušli u aranžmane dobijanja ovakve pomoći. Čini mi se da je čak duže potrajalo da se dobiju ti odgovori od FBiH, nego od Republike Srpske i ti razgovori se još vode - pojasnila je Cvijanović.

Kada je riječ o EU, rekla je Cvijanovićeva, postoje čvrsta obećanja da neće biti problema oko dodjele te pomoći iako je došlo do njenog prolongiranja.

- To su izmišljene teme koje u datom momentu treba da pokažu nekog krivca, a njima je krivac uvijek Republika Srpska zato što imamo sve što oni nemaju. Tu mislim, prije svega, na ljubav građana prema Republici Srpskoj, želju da svi zajedno budemo okupljeni oko onoga što jeste Republika Srpska. To nikad nisam prepoznala u FBiH, ni kad je riječ o Bošnjacima, ni Hrvatima, a ni ono veoma malo Srba koji tamo žive - istakla je Cvijanović.

Na pitanje kakva je budućnost BiH, s obzirom na stalne optužbe na račun RS koje dolaze iz "političkog Sarajeva" i neprestanu borbu da BiH konačno počne da funkcioniše u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, uz poštovanje činjenice da je ona sastavljena od dva entiteta i da li ima perspektivu da zaživi kao normalna zemlja u kojoj domaći političari rješavaju probleme, a ne stranci, Cvijanović je rekla da je budućnost BiH sumorna i da uvijek ima utisak da ta zemlja nikad nije dobila "oba plućna krila" ni bilo šta drugo što je potrebno za neki normalan život.

- Dodatni problem je i to da postoji velika neiskrenost s kojom se ušlo u ono što je dejtonska BiH. Mnogi koji su promovisali priču kako treba zadržati dejtonski koncept upravo su ti koji su ga urušavali raznim intervencijama visokih predstavnika i drugih. Dolazili smo u apsurde da nekoga ko se poziva na izvorni Dejton sankcionišete pod navodima da ruši Dejton zato što bi trebalo da brani iskrivljeni Dejton.

Moja ocjena je da smo mi sada u gorem unutrašnjem razmimoilaženju nego što je to ranije bio slučaj. Ono što u svemu tome brine je ta lažna nonšalancija i izmišljena receptura kako treba da promijenite Ustav i da nešto reorganizujete da bi BiH postala uspješna. To je lažni recept - ocijenila je.

Pri tom, dodala je ona, u BiH postoji političko-birokratizovani recept koji je neko nekad izmislio "u nekom OHR-u, koji je sam po sebi, uglavnom, bio štetan za BiH".

- U OHR-u je rečeno da ako nema saglasnosti da se Ustav mijenja redovnim putem, onda formalno nećemo mijenjati Ustav, ali ćemo mijenjati stvarnost. Zbog toga smo mi kroz silna ta rješenja koja su potekla od OHR-a došli u situaciju da naš stvarni život zaista odudara od onoga što je Ustav rekao. I, kada to pogledate, jasno je da nešto nije u redu sa BiH. Svugdje imate neku involviranost međunarodnog faktora, ali način na koji se to dešava ovdje već vas upućuje na to da ne razmišljate o budućnosti te zemlje - naglasila je Cvijanović te napomenula da je za očuvanje dejtonskog koncepta BiH zato što je on garantovao mir.

O izjavi ambasadora Nelsona

Na pitanje da prokomentariše izjavu američkog ambasadora Erika Nelsona (Eric) da je vrijeme za reformu dejtonskog Ustava, Cvijanović je rekla da je njoj to malo neobično jer je dejtonski Ustav ovakav kakav jeste definitivno kreacija SAD.

- Sa druge strane, ustavi su, generalno gladajući, stvari koje se ne mijenjaju tako često i postoji razlog zašto je to tako. SAD su upravo neko ko posjeduje najstabilniji i najnefleksibilniji Ustav ili ustavni dokument koji je od svog postojanja, oko 230 godina, pretrpio nekih 27 amandmana. To već govori o stabilnosti i da su to dokumenti koji se ne mijenjaju tako olako. I ne može mi niko reći da će stvari biti bolje samo što promijenite Ustav. Šta znači - promijenimo Ustav i biće bolje? Neće. U BiH su već nametnute stvari koje nemaju veze sa Ustavom, a nametali su ih i OHR i Ustavni sud, u kojem odlučuju stranci i veoma često odlučuju politički - kaže Cvijanović.

Ona je ocijenila da će u BiH stvari profunkcionisati kad se stranci odreknu tih političko-birokratizovanih receptura, a domaći političari budu imali dovoljno političke volje da stvari zaista funkcionišu.

- Nažalost, u BiH stvari uvijek idu u kontra pravcu - prvo nastojite da pokažete da nešto nefunkcioniše, i to u Sarajevu, to je uhodani mehanizam, da biste onda nekoga od stranaca prozvali da kaže da to treba da se mijenja. Stalno se opstruiše nešto i onda objašnjavate kako nešto ne funkcioniše, a kada bi prestali opstruisati onda bi funkcionisalo i, kada biste pustili da ustavne nadležnosti budu ono što jesu i da radimo u koordinaciji, stvari bi odlično funkcionisale i čak mislim da bi u tom slučaju BiH mogla da bude i uspješna. To znači da bi samo trebalo da se pridržavamo onoga što je Ustav rekao, a ne da izmišljamo neki novi Ustav jer ni on neće funkcionisati ako nema političke volje - ukazala je Cvijanović.

Ona je naglasila da je suština da stvari treba pokretati na osnovu onoga čime se raspolaže, te da su to stvari koje se dešavaju kroz život, a ne kroz neki recept ili nametnutu formu.

- Dejtonski ustav je nastao u SAD po uzoru na ono što jeste i njihov Ustav, on štiti i uspostavlja jednu takvu decentralizovanu strukturu upravo zato što je postojala svijest o tome da, ako je decentralizovano, može da funkcioniše zajedno, a ako je slijepljeno ili centralizovano - teško. To je bila formula koja se našla za neko vrijeme i zašto treba da je napustimo, a nismo joj ni dali mogućnost da u potpunosti živi svoj život - upitala je Cvijanović.

S migrantima je došlo do tačke do koje se nije smjelo doći

Kada je riječ o migrantskoj krizi u BiH, Cvijanović je rekla da se došlo do tačke do koje se nije smjelo doći i da se situacija zakomplikovala.

- To je problem i opterećenje, posebno za mjesta gdje su migranti stacionirani. I dalje ostaje pitanje kako oni dolaze ovdje. Šta s njima raditi u finansijskom, ekonomskom, socijalnom, zdravstvenom i svakom drugom smislu i koliko je moguće da se ovdje zadržavaju? Situacija je komplikovana jer se mnogo toga moglo uraditi u prethodnom periodu, a nije rješavano jer je postojalo pogrešno upravljanje migrantskom krizom. Preneraženi smo time što se dešava, ali, s druge strane, mislim da se problem treba rješavati drugdje - ocijenila je Cvijanović.

Ona smatra da je veoma teško predvidjeti šta će biti u budućnosti jer je problem migranata daleko veći nego što se činio u početku i dodaje da se plaši da je u toku eskalacija na koju su svi iz Republike Srpske upozoravali.