Tokom prošlosedmične posjete Hrvatskoj američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) poslao je vrlo značajne poruke o stavu Sjedinjenih Američkih Država o Bosni i Hercegovini, smatraju analitičari.
Osim činjenice da je Pompeo najavio značajniji angažman SAD u BiH, prema mišljenju politologa, od velikog značaja je i to da nije dozvolio da se u Hrvatskoj raspravlja o unutrašnjim stvarima BiH.
Politolog Denis Čarkadžić kazao je za „Avaz“ da ono što smo čuli od Pompea u vezi s BiH je nešto što je bilo očekivano.
- To je bilo na tragu američke politike u posljednjih 25 godina. U posljednje vrijeme dolazi do pojačanog angažmana SAD, a posebno nakon izjave američkog ambasadora u BiH Erika Nelsona (Eric) o potrebi ustavnih reformi. Dakle, ono što smo čuli od šefa Stejt departmenta upravo je na tragu toga – poručio je Čarkadžić.
Dodao je da posebno treba izdvojiti to da je Pompeo odbio razgovarati s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem o unutrašnjim stvarima BiH.
- Osim činjenice da je Plenković na sve moguće načine pokušavao dobiti stav SAD o Izbornom zakonu BiH i konstitutivnosti naroda, to se nije dogodilo. Pompeo je to na diplomatski način izbjegao, što je sjajno, jer nije uredu da bilo ko u Hrvatskoj govori o unutrašnjim stvarima druge zemlje. U tom smislu Zagreb je doživio neuspjeh. Ono što će se u narednom periodu dešavati jeste pojačan angažman Vašingtona u BiH – istakao je Čarkadžić.
Politički analitičar Zlatko Hadžidedić za „Avaz“ je istakao da je Pompeo pokazao kontinuitet američke politike prema BiH.
- Kad je u pitanju BiH, Stejt department je uvijek stajao na poziciji jačanja suvereniteta i očuvanja teritorijalnog integriteta BiH. Propali pokušaj da se Pompeo uvuče u priču o konstitutivnosti naroda u BiH također spada u odavno poznati stav SAD. Stejt department ne podržava neku teoriju o konstitutivnosti naroda na onaj način kako se na to gleda u Zagrebu i Beogradu – pojasnio je Hadžidedić.
Dodao je da neki u Zagrebu i Beogradu neće da shvate pojam suvereniteta i činjenicu da nigdje u svijetu ne postoji konstitutivnost etničkih zajednica.
- Imamo problem da mi obraćamo pažnju na sve nesuvisle ideje Beograda i Zagreba. Jedan od problema jeste što mi imamo političke predstavnike koji su spremni prihvatiti sve što dođe izvana. To, nažalost, govori o tome da u BiH ne postoji vanjska politika. Stoga mi danas razgovaramo o tome šta je Pompeo rekao u Dubrovniku, a ne u Sarajevu. Realno, kako bi on i došao u Sarajevo? S kim bi razgovarao? Jednostavno, BiH nema vanjsku politiku – poručio je Hadžidedić.