Amerikanci će sutra navečer po našem vremenu donijeti jednu od najvažnijih odluka u posljednjih nekoliko decenija, navode mediji širom svijeta s velikom pažnjom prateći borbu dva kandidata za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. U jednoj od najneizvjesnijih izbornih utrka do sada za Bijelu kuću se bore aktuelni predsjednik Donald Tramp (Trump), republikanac, i Džo Bajden (Joe Biden), demokrata i bivši potpredsjednik SAD.
Iako mediji i ankete daju značajnu prednost izazivaču, daleko od toga da je aktuelni predsjednik izgubio bitku. Američki predsjednički izbori su uvijek važan politički događaj za veliki dio svijeta, a na Balkanu i u Bosni i Hercegovini američka politika, posebno vanjska, već desetljećima ima presudan utjecaj na najvažnije procese.
Kako javlja Reuters, ankete govore da 51 posto Amerikanaca podržava Bajdena, međutim, izborni sistem u SAD ne garantira onome koji osvoji ukupno više glasova da će pobijediti u utrci. Iste ankete govore da je Tramp i dalje snažan u ključnim američkim državama koje donose prevagu.
Aktuelnim predsjednicima se tradicionalno daju velike šanse da obnove drugi mandat, što znači da bi se evidentna Bajdenova popularnost vrlo lako mogla istopiti u izbornoj noći 3. novembra.
Nakon četiri godine prvog Trampovog mandata, u kojem je američki predsjednik nerijetko izazivao krupne kontroverze, posebno u vezi s pandemijom koronavirusa, ali je ostvario i krupne pomake posebno u jačanju američke ekonomije u odnosu na Kinu, Bajden ima šansu da prekine tradiciju da predsjednici obično „odrade“ maksimalnih osam godina u Bijeloj kući.
Na vanjskopolitičkom planu Tramp je mnogo riskirao, ali je uglavnom odlučno vodio politiku prema Kini i Iranu te bliskoistočnim zemljama, dok je njegov odnos prema Rusiji nailazio na najsnažnije kritike. Balkan je na Trampovom radaru najsnažnije zabljesnuo pred sami kraj mandata, kada je u Bijeloj kući pod njegovim pokroviteljstvom potpisan historijski sporazum o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Ta Trampova inicijativa, ne samo da je relaksirala odnose u te dvije zemlje, već je ustabilila Srbiju u odnosu prema Zapadu, što je od vitalnog značaja za cijelu regiju.
Taj sporazum pratit će značajna ekonomska i politička pomoć Vašingtona, ne samo za Srbiju i Kosovo, već za sve države koje su na neumitnom putu ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu. Upravo taj Trampov potez odagnao je sve dileme, ako ih je ikada i bilo, u pogledu sudbine američke politike prema Balkanu i BiH nakon ovih izbora.
Ko god pobijedio na izborima, Vašington će pojačati svoju inicijativu, saradnju i pomoć regiji, a posebno Bosni i Hercegovini. Ukoliko to bude Tramp, tvrde naši diplomatski izvori, njegova će administracija, nakon što su načelno riješili pitanje Kosova, preusmjeriti diplomatsku aktivnost prema vraćanju i BiH na euroatlantske tračnice, uz snažnu podršku Kongresa i Stejt departmenta. Možda već na proljeće, kako kažu dobro upućeni diplomati, u Bosni i Hercegovini bi moglo doći do suštinske promjene u političkim odnosima.
A ako kojim slučajem u Bijelu kuću uđe Bajden, čovjek čija je politička karijera snažno vezana za BiH, nema nikakve dileme da će naša zemlja skočiti na listi prioriteta kao izazov koji traži odlučnu američku akciju, a kako bi se spriječila erozija dosadašnjeg napretka i zemlja gurnula u pravcu reformi. Demokratski kandidat i izazivač je već u svom programu najavio da će uložiti napore kako bi pomogao BiH.
Američka politika je, inače, od Dejtona naovamo, prema BiH principijelna, stabilna i konstruktivna. Nekada je bila intenzivnija, a nekada suptilnija, zavisno često od personalnog odnosa zvaničnika. I ovaj put se stvari mogu tako postaviti – SAD će se vratiti na Balkan, samo je pitanje hoće li to biti trampovski robusno ili bajdenovski mudro. I jedno i drugo građane može ohrabriti, a ražalostit će raširene opstrukcije i korupcije.
