U sarajevskoj Vijećnici na svečanoj ceremoniji upriličenoj u povodu 25. godišnjice potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini obratili su se mnogobrojni državni zvaničnici iz Evrope i svijeta.
Između ostalih, obratio se bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling), koji je rekao da svi znamo kada i zašto je donesen Dejtonski mirovni sporazum i da se tome nema dodati ništa novo. On je rekao da stanje sada, 25 godina kasnije, ne izgleda obećavajuće.
Dejton je, prema njegovim riječima, pretvorio Bosnu i Hercegovinu u zemlju kojom je nemoguće upravljati, s obzirom na vrlo kompliciranu državnu strukturu, s nekoliko nivoa vlasti.
One je naglasio da je BiH „zaglavljena u slijepoj ulici“
- Svi naknadno znamo šta je trebalo uraditi, ali nešto se mora poduzeti sada! Dejton je stvoren da zaustavi rat, a ne da ostane zauvijek takav kakav je – poručio je Švarc-Šiling.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Karl Bilt (Carl Bildt) rekao je da je vrijeme da smo imali tri i po godine brutalnog sukoba, više od sto hiljada ljudi je izgubilo život, desio se genocid, milioni su bili prisiljeni da pobjegnu.
- A onda je nakon tri sedmice u Daytonu postignut Mirovni sporazum koji je prilično jedinstven u novijoj historiji Evrope. To je neminovno mir koji je kompromis. Mir kojeg niko zaista nije mogao slaviti, ali kojeg su svi prihvatili. Sjećam se da je Alija Izetbegović tada rekao da je to bio najbolji sporazum koji je u to vrijeme bio moguć – rekao je on.
Dodao je da je Dejtonski sporazum u BiH „osnova, a ne vrhunac".
- Trebali bismo se sjećati svega što se dogodilo i iz toga izvući pouke, a započeti izgradnju istinskog mira za sve, u BiH, na Balkanu i u Evropi. To je naslijeđe Dejtona - naveo je Bilt.
Podsjetimo, na sinoćnjoj ceremoniji povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma porukama su se obratili brojni međunarodni zvaničnici, među kojima i bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton).
- Čast mi je što sam vam se danas pridružio u obilježavanju 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma i završetka dugogodišnjeg etničkog nasilja u BiH. Uvijek ću vjerovati na ono što smo postigli kampanjom NATO-a i poslije u teškim pregovorima u Dejtonu predstavlja najvažniji dio postignuća mog predsjedničkog mandata. Još uvijek žalim što nam je trebalo toliko vremena da ujedinimo sve prijatelje Bosne kako bi se spriječilo ubijanje i što je trebao da se desi užasan genocid u Srebrenici kako bi potakli sve članice NATO-a na djelovanje - kazao je, između ostalog, Klinton.
Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) i američki ambasador u BiH Erik Nelson (Eric) kazali su na ceremoniji obilježavanja 25 godina od potpisivanja Dejtona u Vijećnici da je vrijeme da BiH ide u svjetliju budućnost.
- Tokom 25 godina, kancelarija visokog predstavnika u BiH bila je uporan predvodnik toga. Dejton je ostvario te ciljeve, održao mir i omogućio BiH da krene putem ka EU, ali sada je vrijeme da se naprave ključni koraci za budućnost. Kako bismo to uradili, moramo unaprijediti ovaj sporazum jer njegova namjera nije da bude vječan - kazao je Nelson.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na 25. godišnjicu od potpisivanja Dejtona naglasio je da je upravo prisustvo NATO trupa imalo ključnu ulogu kako bi se zaraćene strane dovele za pregovarački sto.
NATO snage su, kako kaže, nadgledale njegovo provođenje te su ostali prisutni sve od tada kako bi pomogli da se na Zapadnom Balkanu održe mir i stabilnost.
- Pomogli smo vlastima BiH da provedu reformu svojih sigurnosnih institucija. Jedno od najznačajnijih podtignuća bila je uspostava zajedničkih Oružanih snaga. Kraj rata dočekan je sa preko 400.000 vojnika, nepomirljivo podijeljenih između tri vojske. Danas je to jedinstvena profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika i 5.000 rezervnih pripadnika pod zajedničkim zapovjedništvom - naveo je Stoltenberg.
Među onima koji su se obratili bio je i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres (Guterres).
- Ovog mjeseca obilježavamo 25 godina kako je Dejtonskim mirovnim sporazumom okončan žestoki sukob koji je razorio živote građana i društvo u Bosni i Hercegovini. Ova važna godišnjica je prilika da udvostručimo naše napore i opredjeljenje za osiguranje mira i pomirenja, održivog razvoja i ljudskih prava za sve. Izgradnja budućnosti koja je utemeljena na miru zahtijeva suočavanje s prošlošću.
Svoju poruku je pročitao i premijer Španije Pedro Sančez (Sanchez).
- Na godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, želio bih iskoristiti ovu priliku da uputim iskrenu poruku vlastima i građanima BiH i da im čestitam na trajnom miru koji je postignut 1995. godine. Bosna i Hercegovina i Dejtonski mirovni sporazum za mene su posebni. Imao sam priliku da živim u Sarajevu i da upoznam historiju Vaše zemlje gdje sam radio upravo u Uredu visokog predstavnika, instituciji zaduženoj da osigura poštivanje sporazuma. Vratio sam se 2015. na komemoraciju 20 godina od srebreničkog genocida a julu ove godine imao priliku obratiti Vam se povodom njegove 25. godišnjice. Dejtonski mirovni sporazum bilo je izuzetno teško postići, ali on je jedan od najuspješnijih mirovnih sporazuma jer je omogućio 25 godina trajnog mira nakon teškog i bolnog sukoba – rekao je Sančez.
Ministar vanjskih poslova Njemačke Hako Mas (Heiko Maas), napomenuo je kako u zemlji koja želi biti dio EU ne smije biti mjesta za veličanje ratnih zločinaca. Ministar vanjskih poslova Italije Andrea Kaskone (Cascone), naglasio je kako će Italija stajati uz Bosnu i Hercegovinu u procesu reformi.
