Kulminacija krize u USK pokazatelj je kako neodgovoran odnos prema lokalnom stanovništvu vodi ka padu povjerenja u same institucije, smatra Armin Kržalić profesor Fakulteta za kriminalistiku UNSA.
– Vidimo i na ovom slučaju kako stanovnici USK ne vjeruju više institucijama po pitanju rješavanja migrantske krize, s obzirom da se već dugi niz godina gotovo igralo i nije vodilo računa o rješavanju ovog problema. Smatram, međutim, da bi kantonalne i državne vlasti trebale sjesti i iznaći optimalno rješenje i dati garancije da će ono biti implementirano i da ponovo ne dođemo u situaciju da se Bihać i Velika Kladuša ostave sami. Ovakva situacija ne ide u prilog ni kantonalnim vlastima, ni Ministarstvu sigurnosti i državnim institucijama – dodaje Kržalić.
Kržalić navodi da su bh institucije poznate po tome što ne rade analize i studije, već reagiraju kada stanje kulminira, kao i u situaciji sa kampom Lipa, za koji je bilo dovoljno vremena da bude pripremljen za zimu. – Takav rad je proizvod administracije koja ne služi svrsi, već je tu samo da imamo te institucije. Nikako da ove snage, koje za sebe govore da su probosanske, države, shvate da ovakvim pristupom idu u korist samo retrogradnim politikama koje nastoje što više da dobiju na vremenu kako bi građani potpuno izgubili povjerenje u institucije. Na taj način stvaraju situaciju koja dovodi u pitanje i samu egzistenciju države – ističe Kržalić.
Prof. dr Nedžad Korajlić, bivši dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu smatra da sve odluke donešene na brzinu i bez konsultacija sa stručnjacima ne mogu dati rezultate
- Ne možemo reći sada da je Ministarstvo sigurnosti krivo, jer nije ono samo u tom lancu, ali Vijeće ministara sigurno je najpozvanije kad je u pitanju ovaj državni problem. Moje je mišljenje je da se nešto moglo uraditi, na način da se kamp Lipa prepolovi, da se jedan dio užurbano uredi, asfaltira, da se urade bušotine i dovede voda jer taj kraj je pun vode, da se riješi kanalizacija, smještaj, dok ljudi borave u drugom dijelu kampa. Ljudi se ne moraju izmještati jer naravno da to izazove nervozu među njima, a sigurno bi to bilo brže rješenje od preseljenja. Treba razumjeti i ljude u Bihaću, ali i oni moraju disciplinirati sami sebe jer trebamo imati osjećaj prema državi i problemima koje imamo sa migrantskom krizom – kaže Korajlić.
On dodaje da će ovaj problem trajati godinama i da ga vlasti u kontinuitetu moraju rješavati, bez obzira na personalne ili promjene vlada.
– Ni u ovom, kao i u bilo kojem drugom slučaju, silom ne možemo ništa riješiti. Potrebni su razgovori i medijacije da se razriješi ova situacija. U BiH sigurno ima dosta stručnjaka koji se razumiju u ove probleme, kroz oblast sigurnosti, zdravstvene zaštite, prava … Međutim, imam osjećaj da se to rješava po nekim komisijama koje možda nisu ni kompetentne, nego jednostavno da se zadovolji forma. Rješava se to na brzinu, a mnoge stvari se ne mogu riješiti preko noći već proaktivno. Da nešto preduprijedimo prije nego se desi, jer kad se nešto već desi onda se to uvijek rješava prebijanjem preko koljena, a to je loše – ističe Korajlić.
