Siguran sam da će normalizacija odnosa na kraju podrazumijevati neku vrstu priznanja Kosova od strane Srbije, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), bivši poslanik EU za Kosovo i visoki predstavnik za BiH.

Rješenje "nije iza ćoška"

Petrič ističe da je EU opreznija oko kosovskog pitanja te da rješenje "nije iza ćoška".

- Za mene je u ovom trenutku veoma važno pitanje šta EU može da uradi ne samo kada je riječ o Srbiji, da omogući zemljama regije pristup evropskim programima koji su do sada bili rezervisani samo za države članice. To bi bilo pomoćno sredstvo za postepeno vezivanje, korak po korak, Zapadnog Balkana za EU. Čekanje i odlaganje zato što Francuska i Holandija ne žele skoro proširenje - jeste najgora strategija jer ide u prilog Rusiji i Kini - smatra Petrič.

Kaže i kako je iznenađen potezom Njemačke da predloži Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za novog visokog predstavnika u BiH, jer je, prema njegovim riječima, Ured visokog predstavnika sada dio problema, a ne rješenja, "pošto se radi o postratnoj instituciji koju je Rusija često zloupotrebljavala koristeći veto".

- Naravno, treba da ozbiljno prihvatimo inicijativu Berlina i vidimo šta se može postići - ističe Petrič.

Tvrdi da nema načina da se vratimo na prijašnje stanje jer je situacija sada potpuno drugačija, te da će EU morati da promijeni svoju strategiju i ne fokusira se na promjene Ustava BiH, što je uzaludno, već na suštinska pitanja kao što je sveopšta korupcija u zemlji.

- Nažalost, na Balkanu i dalje preovladava postratni mentalitet. Uzroci rata nisu otklonjeni i transformisani u neku vrstu kohabitacije i prihvatanja države BiH. Ne postoji transformativni trenutak, potencijal na Zapadnom Balkanu, kao što je to bio slučaj u Zapadnoj Evropi u vrijeme Maršalovog plana - govori Petrič.

Njemačka je sada, nastavlja, uzorna demokratija uprkos djelovanju ultradesničarske Alternative.

- Austrija je potpuno drugačija zemlja nego što je bila prije 50 godina. Nažalost, Balkan još nije dostigao taj nivo. Zbog toga ne vidim svjetlo na kraju tunela - dodao je ovaj bivši austrijski diplomata koji je sada na čelu Maršalovog fonda u Beču.

EU i SAD trebaju pažljivo djelovati

Navodi kako u vidu treba imati sadašnju veoma složenu geopolitičku situaciju na Balkanu, te da EU i SAD treba da djeluju veoma pažljivo.

- EU mora da razmišlja strateški kada je riječ o pozitivnom i negativnom uticaju Rusije i Kine u ovoj regiji. To znači da treba da nastupa tako da umanji negativne efekte djelovanja ove dvije zemlje na Balkanu, a da istovremeno ne pravi prepreke za pozitivne aspekte akcija Moskve i Pekinga. To znači da će sve to trajati, odnosno da rješenje za pitanje Kosova i ulazak u EU ne čeka iza prvog ćoška - govori Petrič.

Ističe i kako američki eksperti, poput Ričarda Hasa (Richard Haass), upozoravaju Evropljane da ne očekuju previše od Bajdenove (Biden) administracije s obzirom na razmjere domaćih problema. Najviše što EU može dobiti jeste podrška Vašingtona za njene poteze i da je ne ometa, kao što je to bilo slučaj za vrijeme Trampa (Trump).

- Međutim, Evropa će morati sama da se pozabavi malim, regionalnim problemima, kao što su na Balkanu, kako bi potom imala odriješene ruke da se pozabavi globalnim pitanjima - mišljenja je Petrič.

Kada je riječ o njemačkoj inicijativi za BiH, kaže kako je bio iznenađen jer Valentin Incko (Inzko) nije ostvario veliki pomak zbog veta Rusije u Vijeću sigurnosti. Stoga sada stižu proturječni signali. S jedne strane, Angela Merkel nije tek tako predložila Šmita na ovu poziciju.

- Ako Njemačka bude insistirala na svom prijedlogu bez saglasnosti Rusije, time će se dramatično umanjiti legitimitet međunarodnog predstavnika - dodaje Petrič.

OHR je dio problema, a ne rješenja

Naglašava kako ne vidi načina da Šmit bude imenovan bez saglasnosti Rusije.

- Nadam se da je Berlin to razjasnio sa Moskvom. U suprotnom, to će voditi daljem rascjepu Milorada Dodika sa ostatkom Bosne. Dodik već ne priznaje aktivnosti sadašnjeg visokog predstavnika. On nema formalnih razloga za to, ali u praksi čini. Ukoliko bi Šmit bio imenovan uprkos vetu Rusije, onda bi legitimitet OHR-a bio u potpunosti dezavuisan - poručuje Petrič.

Prema njegovim riječima, stari instrumenti, poput Ureda visokog predstavnika, više nisu djelotvorni. Nije riječ o greški samog Valentina Incka zato što nema napretka u BiH. Naprotiv, radi se o nazadovanju. Rezultati sadašnjeg Ureda visokog predstavnika su slabiji nego bilo kojeg prethodnog.

- Stoga su potrebni novi instrumenti sa novim pristupom, a to ne može biti Ured visokog predstavnika jer je to postratna institucija. Riječ je o mehanizmu uspostavljenom u vrijeme kada su odnosi sa Turskom i Rusijom bili veoma dobri. To znam iz ličnog iskustva kada mi je Turska pomogla o pitanjima vezanim za Bošnjake, a Rusija u slučaju Srba - rekao je Petrič.

Potcrtava i da Rusija zloupotrebljava OHR, koji je sada dio problema, a ne rješenja.

- Gospodin Šmit bi trebalo da predoči plan jasne podjele rada između njegovog Ureda i misije Evropske unije u Sarajevu jer su ljudi često zbunjeni ko je za šta zadužen očekujući čuda od visokog predstavnika i, istovremeno, nisu impresionirani djelovanjem EU koja investira stotine miliona eura u BiH. Naravno, nužno je predočiti i izlaznu strategiju - kaže Petrič.

Mišljenja je i da će EU morati da promijeni svoju strategiju i da se ne fokusira na promjene Ustava BiH, što je uzaludno, već na suštinska pitanja kao što je sveopšta korupcija u zemlji.

- To znači da treba ponovo uvesti međunarodne pravnike u Bosnu koji su, nažalost, otišli za vrijeme mandata Valentina Incka. Nije trebalo da im dopusti da odu na pritisak Milorada Dodika i Dragana Čovića. Prisjetite se da su ti međunarodni tužioci priveli Čovića pravdi, odnosno osuđen je na pet godina zatvora (2006.) ali se od toga kasnije odustalo - konstatuje Petrič.