Krajem jula 2020. godine njegova ekselencija Olav Rejnertsen (Reinertsen) preuzeo je funkciju ambasadora Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini. Njemu i njegovoj supruzi Sarajevo je postalo drugi dom, a prije samog dolaska istakao je da jedva čeka istražiti zemlju i upoznati naše ljude i kulturu. Diplomatsku karijeru je započeo 1993. godine i do sada je bio ambasador u nekoliko različitih zemalja među kojima su Irska, Francuska i Brisel. 

Zlatni rudnik

U intervjuu za „Dnevni avaz“ otkrio je da radni dan započinje provjeravanjem vijesti i aktuelnih dešavanja. Ponekad ujutro ide na trčanje otprilike pola sata prije laganog doručka, koji se uvijek sastoji iz kriške hljeba, čaše soka od narandže i velike kašike ribljeg ulja – „Mollers Tran“, norveški tip naravno. Kako ističe ambasador Rejnertsen, to je jednostavno čisti vitamin D iako nema dobar ukus premda je onaj od limuna u redu.

Kada ste slobodni, kako tada izgleda jedan Vaš dan?

- Za mene je sport uvijek bio veoma važan. Kako ljeti tako i zimi. Počeo sam skijati sa samo godinu dana. Kada se bavim sportom, pročistim mozak i napunim se energijom. A to je jako dobro pri ovako zahtjevnom poslu.

Kada imam slobodan dan tokom zime, volim da imam duži objed između doručka i ručka sa svojom suprugom Gri (Gry), prije nego što odemo na planinu u nordijsku šetnju na skijama. Naše omiljeno mjesto su Velika dvorišta pored Jahorine. Odlične staze.

Ljeti volimo planinariti i popiti kafu u nekoj planinskoj kolibi. Popodne odemo u neki restoran i uživamo u prekrasnoj domaćoj hrani – mesu, siru i povrću. A volim tu ubaciti i telefonski razgovor s porodicom koja živi u Norveškoj (imamo odraslu djecu) i prijateljima. Ali moram priznati da tokom pandemije više vremena provodimo pred televizorom.

Kako biste opisali Sarajevo i generalno BiH?

- Mislim da je Sarajevo raznoliko i kulturno veoma zanimljivo mjesto. Ima toliko mnogo kultura koje se spajaju u prekrasnoj raznolikosti u kulinarstvu i umjetnosti. Ima i puno mjesta za šetnju po gradu i okolini, pa volim obući tene i izaći u dugu šetnju i otkrivati nova mjesta. Neki dan sam otkrio farmu s konjima samo 20 minuta udaljenu od centra grada. Idući dan sam otkrio prekrasan restoran na vrhu brda sa zadivljujućim pogledom. Radujem se onome što ću otkriti u muzejima i galerijama kada to situacija dopusti.

U budućnosti se nadam da će vlasti uspjeti da se uhvate ukoštac sa zagađenjem. Pored toga, vjerujem da se u gradu treba poboljšati saobraćaj. Nekad sam zaista zbunjen kada vidim kako se brzo vozi uličicama u gradu. Djeca, također, trebaju imati priliku da sigurno šetaju i igraju se vani.

Što se tiče BiH, mislim da su varijacije i veće nego u Sarajevu. Ljudi žive različitim načinom – od urbanog do seoskog. Prilike da se uživa u pejzažu i prirodi zaista su beskrajne. Već smo se penjali na Maglić (naravno težom stazom), bili smo na raftingu a uskoro idemo na kušanje vina u Hercegovinu. Ljudi su ovdje jako gostoljubivi i otvoreni.

Kada ste došli ovdje šta vas je najviše iznenadilo, šta nikako niste očekivali?

- Već sam dolazio u BiH mnogo puta prije nego što sam se doselio, ali nikada prije nisam shvatio koliko su raširene izvrsne kulinarske tradicije. Mogu stati u bilo koji restoran pored puta i imati odličan obrok. Meso, sir i povrće apsolutno su božanstveni.

A moram priznati i da nisam znao da su odlične prilike za skijanje tako blizu. Iako je ovo olimpijski grad i grad prijatelj s Lillhamerom gdje je Zimska olimpijada bila 10 godina nakon sarajevske.

Koju destinaciju u našoj zemlji biste izdvojili i zašto?

- Oh, ima ih toliko mnogo koje volim, ali ako mora biti jedno mjesto, onda ću reći Maglić. To je zato što se bilo toliko teško popeti na vrh, ali pogled s vrha je nadoknadio sav napor koji je to iziskivalo. Apsolutno prekrasno.

Generalno, rekao bih da je BiH „zlatni rudnik“. Samo je pitanje gdje početi kopati. Postoje prekrasna mjesta i skrivene ljepote koje vas ostavljaju bez daha u ovoj zemlji. I potpuno sam siguran da bi Norvežani ovu prirodu, kulturu i hranu smatrali prekrasnim. 

Aktivan partner

Kao strani diplomata, možete li prokomentirati iz Vaše perspektive trenutnu političku situaciju u BiH?

- Stalni rast, već 25 godina, u odnosima, prijateljstvu i saradnji između Norveške i BiH izvor je velikog zadovoljstva. Moja zemlja snažno podržava jedinstvo i teritorijalni integritet BiH. I u potpunosti podržavamo Dejtonski sporazum kao početnu tačku za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Nastavit ćemo raditi kao veoma aktivan partner kako bismo se pobrinuli da Bosna i Hercegovina ostane nepodijeljena i da nastavi svoj prosperitet.

Moja najveća „vrijednost“ mene kao norveškog ambasadora u BiH je što imamo reputaciju „neutralnog i izbalansiranog igrača“. To je važno. Norveška nema nikakav skriveni plan u BiH. Dakle, možemo voditi otvoren dijalog o teškim pitanjima sa svim stranama u zemlji. Često idem u Banju Luku, Mostar, Tuzlu, Bihać i druge gradove, razgovaram s političarima, poduzetnicima, organizacijama civilnog društva. Otvoren i iskren razgovor je važan.

Očito je da se BiH suočava s mnogim izazovima u ovom trenutku. Ali omogućavanjem i podržavanjem prijeko potrebnih reformi uvjeren sam da će BiH nastaviti svoj put prema Evropi. Moramo održavati ovu viziju na životu. Norveška će i dalje predano pružati podršku BiH u okviru njene saradnje s euroatlantskim strukturama.

Davne 1996. godine Norveška ambasada je došla u našu zemlju. Kako vi ocjenjujete diplomatske odnose između ove dvije zemlje?

- Ustvari krajem godine ćemo proslaviti 25. godišnjicu. Već planiramo i pripremamo „Sedmicu norveško-bosanskohercegovačkog prijateljstva“ s fokusom na kulturu, biznis i političke susrete nešto kasnije u ovoj godini. Nadamo se da će se do tada pandemija završiti.

Kao što sam rekao, naše dvije zemlje imaju zaista odlične bilateralne odnose. I diplomatske. U mnogim područjima imamo isti stav. Obje smo evropske zemlje koje imaju dosta zajedničkih vrijednosti.

Međutim, uvijek možemo i bolje. Naročito vjerujem da ima prostora za pojačanu saradnju na polju biznisa, trgovine i investicija. Uvjeren sam da tu možemo postići značajan napredak. Konkretnije, osnovao sam NBBA, Norveško-BH poslovnu asocijaciju, 1. decembra prošle godine. Fokus će biti na zelenoj energiji, IKT, turizmu i tradicionalnim industrijama kao što su drvna i metalska. Već imamo dosta članova, a uskoro ćemo organizirati i nekoliko događaja.

Poštovanje ljudi

Jedan od problema naše zemlje na koji ste i Vi ukazali nekoliko puta je „odliv stanovništva“ tj. raseljavanje mladih ljudi u potrazi za boljim uvjetima za život u zapadnim zemljama. Prema Vašem mišljenju, kako bi ovaj negativni trend mogli smanjiti? Šta bi privuklo mlade ljude da ostanu u našoj zemlji?

- Da, prema mom mišljenju, potrebno je pozabaviti se „odlivom mozgova“ kojem smo svjedoci u BiH. Mladi, talentirani i obrazovani ljudi trebaju dobiti priliku da razvijaju svoje ideje, ostvaruju ciljeve i poslovne planove i dostignu svoj puni potencijal u BiH. To će stvoriti održivu budućnost i nastaviti odgajati velike umove u ovoj zemlji.

Daljim razvojem bilateralne komercijalne saradnje, vjerujem da Norveška može doprinijeti otvaranju održivih radnih mjesta u BiH, te na kraju se uhvatiti ukoštac s ovim izazovom, naime odlivom mozgova u ovom trenutku.

Koja je Vama lično glavna misija u BiH? Po čemu biste željeli ostati upamćeni?

- Naravno to će drugi reći. Moj glavni zadatak je promocija norveških interesa i, naravno, vrijednosti moje zemlje u BiH.

Stabilna i prosperitetna BiH je u norveškom interesu.

Moja uloga kao norveškog ambasadora je da pomažem pri nalaženju rješenja, a ne da ih namećem. Rješenja se mogu naći samo kroz dijalog i saradnju. BiH treba reforme koje će konačno poboljšati život samim građanima. Sve zemlje imaju stalnu potrebu za reformama. Moja zemlja je dobar primjer. Sada je naša ekonomija pod reformom, jer trebamo da pređemo na „zelenu agendu“. Isto se odnosi na naše zdravstvo, naš obrazovni sistem, itd.

Međutim, takve reforme se moraju predstaviti građanima na način da se smatraju neophodnima, opipljivima i realnima. Nerealne reforme mogu postati kontraproduktivne, jer neće naići na opće prihvatanje kod ljudi.

Duboko poštujem ljude u ovoj zemlji. I ja sam istinski prijatelj ove zemlje. Nadam se da će me, kroz moju posvećenost i vrijedan rad, takvoga pamtiti. I kao ambasadora koji je uvijek tražio priliku da pomogne u potrebnim reformama.

U našoj zemlji ste manje od godinu dana. Koje sve planove imate i želite ih ostvariti u naredne 3 godine?

- Ja vjerujem u vrijedan rad. I male korake u pravom smjeru. Moj cilj je jednostavno doprinijeti tim malim koracima kako bi BiH učinila svakodnevni život građana ove divne zemlje malo boljim – svakog dana.

BiH pripada Evropi. Stoga, održati i osnažiti euroatlantsku viziju je važno. Osim toga, dalje ću jačati već odlične bilateralne odnose Norveške i BiH putem razvoja komercijalnih odnosa naše dvije zemlje- već smo uspostavili platformu – NBBA – koja omogućava potencijalnim investitorima i poduzetnicima da ostvare bliže kontakte i razviju svoj biznis na tržištima ove dvije zemlje.

Opišite sebe u nekoliko riječi.

- Energija i vrijedan rad, pozitivan, vođen vrijednostima.

U kuhinji se ne snalazi

Kada je u pitanju bosanska kuhinja, postoji li jelo koje biste izdvojili? Da li ste možda pokušali nešto skuhati?

- Moje omiljeno jelo su uštipci s kajmakom. Volim i sireve. Nažalost, grozno kuham, ali sam ipak pokušao napraviti punjene paprike. Bilo je zabavno i niko se nije razbolio!

Ali iskreno, već sam se zaljubio u bosanskohercegovačku kuhinju.

Muzika za opuštanje

Postoji li neki skriveni talent koji imate a da bh. javnost za njega ne zna?

- Moj skriveni talent je da sviram klavir. Volim da ponekad popodne odsviram nekoliko pjesama. To me opušta i razbistri misli od napornog dana. Mislim da malo ljudi zna za to.