Jan Patrik (Ian Patrick) bio je privatni sekretar bivšeg visokog predstavnika u BiH, pokojnog Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown) i njegov bliski prijatelj. Nakon službovanja u BiH, Patrik je nastavio raditi kao savjetnik u britanskoj diplomatiji. U intervjuu za “Avaz” govori o Ešdaunovim rezultatima u našoj zemlji, razlozima pada interesa zapadnih zemalja za BiH, budućem visokom predstavniku i perspektivama naše zemlje.

Opao interes

Bili ste privatni sekretar visokog predstavnika za BiH, lorda Pedija Ešdauna. Šta smatrate najznačajnijim dostignućima u tom mandatu?

- Pedi Ešdaun je vjerovao da je budućnost Bosne i Hercegovine jedinstvena država koja teži članstvu u Evropskoj uniji, oslobođena ograničenja na tom putu. Osim mjera poduzetih u njegovo vrijeme za objedinjavanje osnovnih državnih institucija i jačanje primata vladavine zakona i iskorjenjivanje korupcije, za mene je jedno od njegovih najznačajnijih dostignuća rad s majkama Srebrenice.

 Kako gledate na situaciju u BiH danas u odnosu na vrijeme kada je Ešdaun bio visoki predstavnik?

- Bojim se da je zamah iz tog perioda izgubljen. Ne samo unutar BiH već i međunarodne zajednice. Ekonomska situacija postala je zastrašujuća, a proces reformi je stagnirao.

Čini se da je interes zapadnih zemalja za Bosnu, a s tim u vezi i intervencije visokih predstavnika, naglo opao od 2007., 2008. I od tog trenutka svjedočimo snažnom rastu srpskog nacionalizma i separatističkih tendencija Milorada Dodika, kao i porastu ruskog i turskog utjecaja. Zašto se to dogodilo?

- Prioriteti međunarodne zajednice su se promijenili. S Pedijem sam stigao u Sarajevo 2002. godine, prije intervencije u Iraku, a sukob u Afganistanu bio je u povojima. Ove dvije situacije i prijetnja od islamskog terorizma progutale su angažman zapadne sigurnosne politike više od desetljeća. Tada smo ušli u period opadanja američkog liderstva u svijetu. Ovo preusmjeravanje fokusa iskoristili su oni koji su uvijek mislili da mogu pričekati međunarodnu zajednicu i nastaviti sijati sjeme podjela.

Brojni prijatelji

Prema Vašem mišljenju, koji su ključni nedostaci u politici zapadnih zemalja i EU prema BiH i koje politike treba voditi.

- Program reformi mora dolaziti iz BiH. Političari više ne mogu tražiti od međunarodne zajednice da donosi teške ili nepopularne odluke. Zapad i EU mogu podržati ovu agendu i pružiti pomoć, ali ove reforme moraju se voditi iznutra. Bosna ima mnogo prijatelja, ali toliko je pitanja koja dominiraju međunarodnom agendom, važno je da Bosna ostane na ovom dnevnom redu. Velika Britanija je dugogodišnji prijatelj Bosne i, kao i svi dobri prijatelji, pruža podršku prema potrebi.

Snažni kandidati

Za sada je za novog visokog predstavnika u BiH najizgledniji kandidat njemački političar Kristijan Šmit (Christian Schmidt), a spominjalo se i ime Džozefa Ingrama (Joseph). Kakav je Vaš stav o njima?

- Džoa Ingrama dobro poznajem iz vremena dok je vodio Svjetsku banku u BiH za vrijeme Ešdauna i on ima mnogo izvrsnih kvaliteta. Ne znam gospodina Šmita. Ali obojica dolaze iz jakih zemalja koje će pružiti snažnu podršku njihovim mandatima. Mislim da je najveći zadatak nastaviti bosansko putovanje, ali osigurati reformski proces, a odgovornost je na bosanskim vlastima i smanjiti oslanjanje na međunarodnu zajednicu.