Grupa bh. intelektualaca uputila je pismo američkom predsjendiku Džou Bajdenu (Joe Biden) u kojem traži pomoć u rješavanju gorućih pitanja koja koče napredak zemlje.
- Zahvalni za Vaš interes za našu zemlju i regiju u prošlosti, i svjesni da u Vama i Vašoj velikoj zemlji imamo najvećeg prijatelja, odlučili smo Vam se obratiti s molbom za pomoć i podršku u naporima da kao građani Bosne i Hercegovine oslobodimo zemlju iz političkog, kulturološkog i ekonomskog zastoja, navodi se u pismu koje je u Bijelu kuću poslano početkom prošlog mjeseca.
Potpisnici su istakli pet glavnih prepreka na putu ka demokratskoj budućnosti BiH kao i pet koraka koje bi zemlju vratile na taj put.
Između ostalog, upozoravaju na zloupotrebu Dejtonskog mirovnog sporazuma koju provode “politički establišmenti Srbije i Hrvatske” tako što pronalaze načine da koriste neprihvatljiva i destruktivna tumačenja sporazuma, kako bi opravdali uplitanje u unutrašnje stvari u BiH.
- Kao rezultat, vlasti obje zemlje nastavljaju kontinuirano i konstantno podrivati suverenitet Bosne i Hercegovine i činiti sve što mogu kako bi držali našu zemlju slabom i disfunkcionalnom, promovirajući i pogoršavajući unutrašnje podjele te ohrabrujući one snage koje priželjkuju raspad zemlje, navodi se u pismu.
Dalje se naglašava kako budućnost BiH leži u ujedinjenosti koja njeguje vjerske i druge različitosti, ali vlasti u susjednim zemljama “i njihovi klijenti u našoj zemlji” provode politiku promicanja i zaoštravanja podjela, sprečavajući tako bilo kakvu konsolidaciju bh. države i ometajući stabilni napredak ka integraciji u EU i NATO.
U pismu se također navodi kako je je konsocijacijski sistem, razvijen nakon Dejtonskog sporazuma, stvorio tri jednopartijske etničke jedinice koje se međusobno jačaju na svim nivoima, što rezultira kulturom kronizma i trgovinom uslugama.
- I dalje je prisutna široka sredina građanskog patriotizma, ali on je neorganiziran, obeshrabren i neučinkovit. Većina građana bi podržala građansku opciju ako bi vidjeli kako ona može nadvladati stečene interese etničkih kampova i podjele koje su oni učvrstili,” ističe se u pismu, u kojem potpisnici opisuju stanje u BiH.
Kao građani ove zemlje, ističu, smatraju se odgovornima za ovakvu situaciju te traže pomoć i podršku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država u sljedećim koracima:
- Jačanje suvereniteta BiH, izvana i iznutra, što podrazumijeva da “konsolidacija i stabilizacija stanja u jugoistočnoj Europi ovisi o de jure i de facto priznavanju suvereniteta države BiH od strane Srbije i Hrvatske, koje moraju prestati s miješanjem u ustvari unutar BiH”.
- Međunarodni angažman, koji znači pomoć Europske unije i SAD neophodnu kako bi se spriječilo ne-Europsko uplitanje u bh. stvari s ciljem poticanja i širenja klime podjela i straha kroz propagandu i predrasude. “Mnogi razumiju važnost pridruživanja NATO savezu i žele to. Nadamo se da je ispravno što se uzdamo u podršku SAD i EU , jer članstvo u NATO je najbolji način da smirimo brigu oko trenutnog naoružavanja u Srbiji i Hrvatskoj i mahanja oružjem”.
- Obnova društvenog povjerenja i stvaranje povoljnog okruženja, gdje se upućuje poziv prodemokratskim strankama da se organiziraju i suprostave razornim faktorima koji dijele društvo i podrivaju preostale rezervare društvenog povjerenja. “Kao ključni element bilo kakvog programa za povratak povjerenja je sveobuhvatna reforma administrativnih i zakonskih procedura na svim nivoima, jer to je mjesto gdje obični čovjek dolazi u dodir s vlastima i njihovim uslugama.”
Borba protiv ideologija podjela i mržnje, koja podrazumijeva zauzimanje jasnog stava protiv svih onih koji podržavaju ideologije koje klasificiraju, označavaju, polariziraju, diskriminiraju i dehumaniziraju, i
Uspostava smislene vladavine prava, gdje se navodi da, ako će borba protiv korupcije i bezakonja biti uspješna, onda je neophodno očistiti politički, kulturološki i ekonomski svijet od pojedinaca i grupa koje se kriju iza ovakvih nezakonitih ponašanja.
- Potpuno smo svjesni da su stavovi istaknuti u ovom pismu općeniti, ali također smatramo da je ovo značajan korak ka izgradnji konkretnijeg plana s praktičnim rješenjima koja uključuju postojeće prijedloge Europske unije za političke reforme, zaključuju.
Pismo potpisuju: prof Mile Babić, prof Fikret Čaušević, politički aktivist Jakob Finci, prof Rasim Gačanović, prof Kadrija Hodžić, prof Tatjana Konjić, prof Rusmir Mahmutćehajić, prof Ivo Marković, historičar Desmond Maurer, prof Krsto Mijanović, prof Žarko Papić i državni zastupnik Zdenko Vukić.
