Bosna i Hercegovina zadržala je status hibridnog režima – odnosno vlada u tranziciji, zaključak je izvještaja "Zemlje u tranziciji – Antidemokratski zaokret" nevladine organizacije Freedom House za 2021. godinu – u dijelu koji se odnosi na područje zapadnog Balkana.

To znači da, ne spadaju u kategoriju demokratskih država – već među zemlje u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene, piše Glas Amerike.

Takva vlast, u jednoj državi, istovremeno može da provodi političku represiju i raspisuje izbore.

Prema istraživanju koje su sproveli, većina od sedam zapadnobalkanskih zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija) svrstano je u kategoriju hibridnih režima ili vlada u tranziciji, osim Hrvatske, koja je označena kao polukonsolidovana demokratija.

U dijelu koji se odnosi na zemlje zapadnog Balkana ukazano je da su napredak ostvarile Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Nazadovale su Albanija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.

Izvještaj američke nevladine organizacije sa sjedištem u Vašingtonu (Washington) dokument je u kome je istražen i opisan način upravljanja u 29 država bivšeg Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope.

Izvještaj konstatuje da se na području Evrope i Euroazije nalazi najmanje demokratskih država u posljednjih 26 godina koliko ta organizacija objavljuje izvještaj "Zemlje u tranziciji".

- Širenje autokratije u Evropi i Euroaziji ima dalekosežne posljedice, ne samo za region, već i za svijet. Demokratski izabrani lideri zanemaruju demokratiju – stvarajući sopstvenu iskrivljenu stvarnost u namjeri da konsoliduju i zadrže vlast. Kroz dosadašnje uspjehe, ti antidemokratski režimi daju primjer i podstiču uspon autoritarnosti u susjednim zemljama. Ukoliko izostane kontrola – oni imaju potencijal podrivanja demokratije i legitimizaciju zloupotrebe moći u Evropi i šire - saopćio je Majkl Abramovic – predsjednik nevladine organizacije Freedom House.

Ukazano je da su, kako je navedeno, mađarski model zarobljavanja medija otvoreno primjenile vlade sličnih opredjeljenja u regionu.

Bosna i Hercegovina – Opterećenost korupcijom

U izvještaju se spominje činjenica da je u BiH uvoz medicinskih ventilatora povjeren firmi za uzgoj voća što potcrtava korupciju u zemlji.

U BiH je poslije deset godina nazadovanja ili stagniranja, prošle godine prvi put ostvareno poboljšanje s rastom u demokratskom skoru sa 3,32 na 3,36 zbog napretka u oblasti Lokalno demokratsko upravljanje. Najgoru ocjenu je BiH dobila u oblasti Nacionalno demokratsko upravljanje (2), s najbolju u oblastima Izborni proces i Civilno društvo (4,5).

Srbija – provladine klevetičke kampanje

- U Srbiji su predsjednik Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) nadgledali sprovođenje klevetničkih kampanja i provladine propagande, što je doprinijelo ubjedljivoj pobjedi te stranke na izborima i formiranju parlamenta u kom nisu zastupljene sve političke snage 2020. godine - ukazano je u dijelu izvještaja koji se odnosi na Srbiju.

Precizirano je da su se nezavisni i kritički mediji suočili sa modelom pritisaka, čija je svrha stavljanje pod državnu kontrolu, primenjenog u Mađarskoj – i u odnosu na tu zemlju u nešto manjoj mjeri u Srbiji.

- Pravna i ekonomska sredstva koriste se za gušenje kritičkih medija, dok se podržava izvještavanje koje je povoljno - ukazano je u izvještaju.

Srbija je, uz Crnu Goru i Mađarsku, označena kao zemlja koja je nedavno skliznula u kategoriju hibridnih režima, ali, kako je ukazano, još njih hita ka reklasifikaciji.

- Zbog toga je utoliko tragičnije kada su opozicione snage u hibridnim režimima primorane da bojkotuju izbore zbog dramatično izmjenjenih pravila – kao što se nedavno dogodilo u Gruziji i Srbiji. Iako tako nešto lišava pobednike legitimiteta i ukazuje na ozbiljne zloupotrebe, bojkoti biračima uskraćuju i ono malo preostalih mogućnosti za promjene. Izbori ne doprinose uvijek napredovanju jedne države iz hibridnog statusa, ali šanse sve svode na nulu – kada niko ništa ne pokuša - precizirao je Freedom House u izvještaju.

Crnogorski izbori i utjecaj na demokratske institucije

Istaknuto je da je napredak u posebnoj mjeri potreban na Balkanu – području na kome, kako je ukazano, demokratija nazaduje u većini zemalja.

- Uprkos tome što se tranzicija političke vlasti dogodila u Crnoj Gori 2020. i na Kosovu 2021. i dalje je nejasno hoće li doprinijeti poboljšanju demokratskih institucija. A bez takve institucionalne transformacije teško je ostvariti bilo kakav vid političkog otvaranja - precizirano je u izvještaju.

U dijelu dokumenta u kom se pominje Crna Gora – ukazuje se na, kako je naznačeno, značajnu izlaznost na parlamentarnim izborima.

- Rekordi su oboreni u Crnoj Gori gde je oko 77 posto građana sa pravom glasa učestvovalo na izborima. Te brojke su posebno upečatljive u svjetlu pandemije koja je doprinijela slaboj izlaznosti u obližnjoj Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji. Glasači su bili bijesni. Pozadina promjena nakon održanih izbora bili su korupcionaški skandali i druge zloupotrebe moći koji su razotkrili nepočinstva postojećih rukovodstava. Kosovo, Crna Gora, Moldavija i Slovačka imaju daleko najlošiji učinak korupcije u odnosu na ostale države obrađene u izvještaju ‘Zemlje u tranzciji, nego po bilo kom drugom pokazatelju“, navedeno je u dokumentu.

Međutim, okolnosti koje su se dešavale nakon promjena u Crnoj Gori, ali i Bosni i Hercegovini (Banjaluci u kojoj je na izborima za gradonačelnika pobijedio kandidat opozicije, prim.nov.) stvaraju i razloge za zebnju.

- Otežano je bezrezervno slavljenje pobjeda opozicije u Banjaluci ili Crnoj Gori, jer su novi gradonačelnik i nova vlada druge prihvatili etnonacionalističke, isključive stavove - ističe Freedom House.

Podrivanje institucija

Kada je riječ o ocjenama izvještaja o državama Centralne Evrope i Euroazije – u izvještaju Freedom Housea istaknuto da su izabrani lideri država sa tih područja podrivaju institucije koje su im omogućile izbor – odbacujući demokratske norme i promovišući autoritaran način vladavine.

Na listi 29 zemalja – najbolje kotirana je Estonija sa učinkom od 84 posto, Rusija se nalazi među sedam posljednjeplasiranih sa učinkom od 7 procenata. Najlošije pozicionirana država je Turkmenistan sa učinkom od nula posto.

- Poljska (sedma pozicija, prim.nov.) i Mađarska (15 pozicija, prim.nov.) pogoršanjem demokratičnosti ističu se u odnosu na ostale zemlje tokom protekle decenije. Stanje u većini zemalja pobrojanih u izvještaju gore je nego prije deset godina - zaključeno je u dokumentu.

Istaknuto je i da je u Rusiji i Bjelorusiji, koje su u izvejštaju kategorisane kao konsolidovani autoritarni režimi, represija znatno osnažena tokom 2020.

Freedom House aludira tu na nasilno razbijanje demonstracija u Bjelorusiji, pokušaj ubistva ruskog opozicionara Alekseja Navalnog, kao i raspoređivanje ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom – što, kako je ukazano, prikazuje da ti režimi ne planiraju skoro povlačenje sa vlasti.

- Slabljenje demokratije u Evropi i Euroaziji duboko zabrinjava – posebno u kontekstu uzastopnog petnaestogodišnjeg pogoršanja u oblasti demokratije na globalnom nivou - stav je Želike Čaki, autorke izvještaja i direktorice istraživanja za Evropu i Euroaziju u Freedom Houseu.

Ona je primijetila i da autoritarnost nije nacionalni problem – već izazov koji se može proširiti na čitava područja i kontinente.