Govoriti o mogućem mirnom razilaženju u BiH je neodgovorno i skreće pažnju s potrebe da se rješavaju stvarni problemi. To može samo izazvati veću zabrinutost i uznemirenost među građanima, kazala je, između ostalog, u intervjuu za „Dnevni avaz“ šefica Misije OSCE-a u BiH, ambasadorica Ketlin Kavalek (Kathleen Kavalec).
U posljednje vrijeme se mnogo govori o promjenama granica na Balkanu. Vidjeli smo i slovenski non-paper, koji predviđa disoluciju BiH. Narodna Skupština (NS) RS je spremila inicijativu u kojoj se spominje i pravo na samoopredjeljenje i mirno razilaženje BiH. Kako Vi komentirate ovakve ideje?
Dejtonski mirovni sporazum jasno priznaje suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine. BiH je danas demokratska, suverena i nezavisna država. Govoriti o mogućem mirnom razilaženju je neodgovorno i skreće pažnju s potrebe da se rješavaju stvarni problemi te može samo izazvati veću zabrinutost i uznemirenost među građanima. Vlasti se moraju fokusirati na zajedničko djelovanje u borbi protiv pandemije, u promociji ekonomskog oporavka te ubrzati reforme koje su potrebne ovoj državi kako bi se poboljšao život njenih građana. Ovo podrazumijeva izbornu reformu i usvajanje zakonskih propisa potrebnih za borbu protiv korupcije.
Evidentno je da BiH kasni s vakcinacijom, kako Vi vidite odgovor vlasti na pandemiju, uzimajući u obzir probleme u vezi s nabavkom vakcina pa i probleme koje je uzrokovala nabavka respiratora?
- Borba protiv koronavirusa, koji uzrokuje COVID-19, još je jedno područje gdje su dobra saradnja i komunikacija ključne komponente efektivnog djelovanja. S pozitivne strane, ohrabrujuće je što građani pokazuju međusobno poštovanje i solidarnost tako što nose maske i pridržavaju se propisanih mjera. Dugujemo ogromnu zahvalnost zdravstvenim i drugim radnicima od suštinskog značaja koji su nam pomogli tokom ove krize. Dozvolite mi, također, da izrazim saučešće mnogim građanima BiH koji su izgubili članove porodice, prijatelje i kolege zbog ovog virusa.
Imamo sreće da je moderna nauka odgovorila na ovu pandemiju tako brzo putem razvoja djelotvornih vakcina. Potrebno je vrijeme da se povećaju proizvodnja i distribucija na globalnom nivou, naročito kada je potražnja tako intenzivna. Kao rezultat toga, mnoge države, uključujući BiH, nezadovoljne su zbog kašnjenja u vezi s dostupnošću vakcina. Mnoge druge države u Evropi se suočavaju sa sličnim izazovima. Ohrabruju nas nedavne isporuke vakcina putem COVAX mehanizma Svjetske zdravstvene organizacije, kao i donacije iz EU i od drugih prijatelja BiH.
Teška vremena poput ovih, također, pokazuju zašto je toliko važno postojanje antikorupcionih mjera prilikom osmišljavanja djelotvornog odgovora. Potreba za hitnom nabavkom respiratora i druge opreme otvara vrata špekulacijama i prevari. Pohvaljujemo napore bh. tijela za borbu protiv korupcije poduzete u ranoj fazi pandemije i usmjerene ka izradi antikorupcijskih planova te se nadamo da će svaki slučaj korupcije ili prevare biti djelotvorno procesuiran.
Izborna reforma je pred nama. Vjerujete li da će građani BiH 2022. godine na izbore izaći u drugom formatu, u skladu s novim izbornim zakonodavstvom?
Brine nas što građani ove zemlje gube vjeru u izbore, a to je nešto što prijeti da naruši same temelje demokratije. Povjerenje se može ponovo izgraditi kroz unapređenje funkcioniranja, transparentnosti i integriteta izbornog procesa i administracije. Propisi koji se odnose na izbore u BiH trebaju biti izmijenjeni u svrhu uklanjanja diskriminatornih ograničenja kandidature na izborima zasnovanih na etničkoj pripadnosti i prebivalištu, osnaživanju regulatornog okvira u vezi s finansiranjem političkih stranaka i finansiranjem kampanje, proširenju prava građana da ulažu pritužbe, poboljšanju rada općinskih izbornih komisija, biračkih odbora i poboljšanju integriteta Centralnog biračkog spiska te unosa i provjere izbornih rezultata. Te vrste promjena mogu pomoći da se obnovi povjerenje glasača u integritet izbora u BiH.
Pozdravljamo nedavno uspostavljanje Interresorne radne grupe koja će raditi na izradi amandmana na Izborni zakon s ciljem provedbe dugogodišnjih preporuka ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije. Politički lideri mogu pokazati poštovanje prema građanima svojim učešćem u inkluzivnom, konstruktivnom i transparentnom procesu u duhu uzajamnog povjerenja, a s ciljem poboljšanja izbornog sistema.
Brojni su problemi u bh. društvu. Neki ističu da je najveći problem korupcija. Koji je to, prema Vašem mišljenju, glavni problem bh. društva? Na koji način se on može prevazići?
Istina je da je korupcija u samom centru velikog broja problema u BiH, zbog čega je borba protiv korupcije ključni prioritet Misije. Korupcija ugrožava privredu, narušava demokratiju i vladavinu zakona i slabi povjerenje građana u institucije vlasti. Zbog nenamjenskog trošenja javnih resursa, onemogućavanja stranih investicija i stvaranja stanja sveprisutne apatije i nepovjerenja, svi sektori društva u BiH trpe destruktivne posljedice korupcije. Nažalost, te prilike razlog su zbog kojeg je veliki broj građana odlučio da napusti BiH. Borba protiv korupcije zahtijeva dugoročni angažman i opredjeljenje svih segmenata društva - od svakog pojedinca do institucija na najvišem nivou, a politički lideri moraju vlastitim ponašanjem služiti kao primjer transparentnosti u radu, poštenja i odgovornosti.
Međutim, korupcija nije jedini izazov koji ograničava demokratski razvoj i sputava ekonomski rast. Da bi BiH istinski napredovala, neophodno je ojačati pravosudni sistem, poboljšati kvalitet obrazovanja i prekinuti praksu diskriminacije i segregacije. Do toga neće doći sve dok politički lideri i dužnosnici ne ostave po strani međusobne razlike i ne počnu raditi zajedno u interesu svih građana. Svi građani očekuju i zaslužuju sistem u kojem će ostvariti svoja prava i temeljne slobode i u kojem će izabrani dužnosnici služiti njima, a ne interesima određenih privilegiranih grupa. Svaki pojedinac mora vjerovati da će institucije njegov problem rješavati pravovremeno i pravedno. To podrazumijeva da i policija i pravosuđe prema svakome postupaju na isti način. Nažalost, još svjedočimo situacijama u kojima se pojedinci, što se naročito odnosi na manjine i povratnike, brinu za vlastitu sigurnost i suočavaju se sa stigmatizacijom, provokacijama i predrasudama.