Institut za razvoj mladih „KULT“ predstavio je danas preliminarne rezultatesveobuhvatnog istraživanja o mladima i omladinskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno nakon 13 godina, u 78 lokalnih zajednica, a podaci pokazuju da više od 50 posto mladih želi napustiti BiH.
Zabrinjava činjenica da je 40% mladih ljudi koje je obuhvatilo ovo istraživanje izjavilo kako je u posljednjih 7 godina član njihove uže porodice napustio BiH, te da se odlasci najčešće dešavaju u vangradskim sredinama.
Još jedan od bitnih pokazatelja istraživanja je da, prema mišljenju mladih, prioriteti bh. vlasti u narednih pet godina trebaju biti zapošljavanje, obrazovanje i upravljanje migracijama u kontekstu odlaska stanovništva iz BiH. Od ukupnog broja ispitanika 13,3 posto je bilo žrtva vršnjačkog nasilja, a 4,3 posto nasilja u porodici.
Preliminarni rezultati pokazuju da više od 65 posto mladih živi sa roditeljima/starateljima. Uzimajući u obzir dob ispitanika, druga istraživanja i postojanje rada na crno, teško se može odrediti stopa nezaposlenosti mladih u BiH. Ipak, nezaposlenost se i dalje procjenjuje visokom u odnosu na radno aktivno stanovništvo - rekao je Aziz Đipa, voditelj odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanja u Institutu.
Prema popisu stanovništva provedenom 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi 773.850 mladih starosne dobi od 15 do 30 godina. Drugim riječima, 21,91 posto populacije čine mladi.
- Oblast istraživanja mladih dosta je složena i zahtijeva uvid u sve sfere društva općenito, jer ne postoji niti jedna oblast života koja nije bitna za mlade. Dodatno, pri istraživanju položaja i potreba mladih moramo voditi računa i o specifičnim generacijskim pitanjima koja se tiču isključivo ove populacije - rekla je Šeherzada Halimić, izvršna direktorica Instituta za razvoj mladih KULT.
Mladi kao najaktivniji korisnici društvenih mreža najčešće koriste Instagram (80,4 posto), potom YouTube (69,3 posto) i Facebook (67,3 posto).
Kada je u pitanju pandemija koronavirusa, mladi su generalno nezadovoljni reakcijom nadležnih organa na svim nivoima vlasti i u različitim sektorima (obrazovni, zdravstveni i sektor tržišta rada). Ali, najmanje negativno ocjenjuju reakciju zdravstvenog sektora.
Ono što je pohvalno, samo 4,8 posto ispitanika nacionalno pitanje smatra bitnim.
