Građani Bosne i Hercegovine na svojim džepovima osjetit će posljedice inflacije, koja se u Evropskoj uniji prognozira na nivou do tri posto.

Bh. građani imaju vrlo ograničene mogućnosti da se suprotstave inflaciji, upozoravaju stručnjaci. Ukoliko imate novac, savjetuju, pokrenite biznis ili uložite u nekretnine. Međutim, inflacija će otvoriti i pitanje pada vrijednosti plaća, penzija i drugih socijalnih davanja, stoga će, kažu, veći dio građana, ipak, imati značajne gubitke.

Veća ponuda

Redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Goran Radivojac za „Avaz“ je kazao da se sve što se dešava u EU, prema automatizmu, prenosi na BiH.

- Imamo mi historijsko pamćenje na inflaciju. Za vrijeme pandemije u EU je u opticaj puštena ogromna količina novca, a kako bi se održala njihova likvidnost. Upravo zbog toga dolazi do inflacije, imamo veću ponudu novca u odnosu na prethodni period, što će dovesti do rasta cijena - pojasnio je Radivojac.

Dodao je da građani BiH to vide kada odu u prodavnicu po osnovne namirnice.

- Inflacija je već tu i svi je osjetimo. Mana BiH je što imamo fiksni kurs prema euru i u budućem periodu možemo očekivati dodatni rast cijena - kazao je Radivojac.

Prema njegovim riječima, poskupljenja u BiH posljedica su poteza EU, tačnije „upumpavanja“ viška novca kako bi se prevazišla kriza izazvana koronavirusom.

- Tačno je da će plaće, penzije i druga socijalna davanja izgubiti na vrijednosti u narednom periodu. Ali prilagođavanje primanja se neće dogoditi, jer to nije praksa kapitalističke paradigme, koja podrazumijeva da zarada zavisi od produktivnosti radnika, a ne od nivoa cijena - naglasio je Radivojac.

Povećanje poreza

Profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA-e Amila Pilav-Velić navodi da su posljedice pandemije u svijetu, pa tako i u BiH, trenutno izražene kroz troškovnu inflaciju. U tom slučaju, kaže, potrebne su nam promjene u fiskalnoj politici, u smislu restriktivnih mjera.

Povećanjem poreza ili uvođenjem novih smanjile bi se lična, ali i budžetska potrošnja, a krajnji rezultat bio bi smanjenje ukupne potražnje i inflacije. Ona podsjeća i na nepopularne mjere smanjenja obima kredita i povećanja kamata.

- To bi dovelo do smanjenja investicija poduzetnika i pojedinaca, ali i Vladine potrošnje. Ove mjere rezultirat će manjom zaposlenošću, manjim dohotkom, potrošnjom, ali i manjom inflacijom - pojasnila je Pilav-Velić.

Rast kamatnih stopa

- Kad je riječ o ratu kamatnih stopa, to će ovisi o kretanju BDP-a u EU. Rast kamatnih stopa čini investicije skupljim i to negativno utiče na privredni rast. Ukoliko su oni zainteresirani da podstaknu privredni rast onda neće dozvoliti rast kamatnih stopa. Doći će do blagog prilagođavanja – naglasio je Radivojac.