Marko di Ruca (Marco Di Ruzza) preuzeo je funkciju ambasadora Republike Italije u Bosni i Hercegovini u junu. Na toj poziciji naslijedio je Nikolu Minazija (Nicola Minassi).

Itekako dobro poznaje prilike na Balkanu jer je, kako stoji u njegovoj biografiji, ali i što nam je rekao tokom intervjua, od početka svoje diplomatske karijere bavio se regijom Balkana, kao i jadranskom regijom.

Zajednički napori

Funkciju je preuzeo u trenucima političke netrpeljivosti i nepovoljne političke situacije u našoj zemlji, a u Sarajevo je stigao iz misije u Beču.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ di Ruca je govorio o ciljevima tokom svog mandata, političkim odnosima unutar BiH, putu naše države ka evropskim integracijama, ali je neizostavno bilo i govoriti o ovdašnjoj gastronomskoj ponudi s obzirom na to da ambasador dolazi iz zemlje u kojoj hrana i piće ne predstavljaju samo segment preživljavanja, već i načina života.

Nedavno ste preuzeli funkciju ambasadora Republike Italije u BiH. Šta je ono na čemu ćete najviše raditi?

- Kao što sam najavio u trenutku imenovanja, moj mandat ima dva prioritetna cilja: iskoristiti nove prostore za proširenje i jačanje već odličnih bilateralnih odnosa i snažno podržati evropski put BiH. To je izuzetno stimulativan posao i ponosan sam što predstavljam Italiju u zemlji koja nam je bliska i prijateljska. Imamo mnogo projekata u razmatranju. S obzirom na to da je italijanska kultura, u svim svojim nebrojenim oblicima, toliko rasprostranjena i cijenjena u BiH, planiramo otvoriti italijanski institut za kulturu, koji će postati dom kulturne saradnje između naše dvije zemlje. Još jedna oblast kojoj ću posvetiti veliku pažnju je ekonomija. Italija je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera BiH, a mnoge italijanske kompanije posluju na ovom tržištu i zapošljavaju veliki broj domaćih radnika. Razvijamo neke ideje kako da okupimo italijanske kompanije i njihove bh. partnere.

Dolazite u, možemo reći, nezahvalno vrijeme za BiH. Kako Vam se čini politička situacija?

- Ove napetosti zasigurno nisu dobre za zemlju i nadam se da će se klima sloge i suradnje uspostaviti što je prije moguće, što je, također, apsolutno neophodno za nastavak realizacije reformske agende koju preporučuje Evropska unija. Samo nekoliko sedmica nakon mog dolaska, sve sam uvjereniji da je BiH zemlja s vrlo dobrim potencijalima, koji se, međutim, bore da isplivaju na površinu i ne uspijevaju se u potpunosti proširiti. Blokirani su nekom vrstom "čepa" koji se mora pokušati ukloniti što je prije moguće. Rat je, što je nažalost apsolutno razumljivo, ostavio rane, teško zacjeljive, na političkom, ali i psihološkom nivou. Međutim, potrebni su zajednički napori kako bi se uspostavila klima uzajamnog povjerenja među svima u ovoj zemlji u smislu istinskog pomirenja. To je jedina pretpostavka koja nam može omogućiti da gledamo u budućnost s novim perspektivama, posebno u korist mladih. Zahvaljujući izvanrednom historijskom iskustvu Sarajeva, mjesta susreta islama, pravoslavlja, katoličanstva i judaizma, BiH može postati model modernog plurietničkog i multikulturalnog društva, koje omogućava spokojan suživot među svim etničko-konfesionalnim komponentama. Ali da bi se to dogodilo moramo svi “veslati” u istom smjeru u interesu zemlje. Inače, onaj „čep“ o kojem sam ranije govorio ostaje na mjestu i ne dozvoljava BiH da se stabilizira i raste onako kako bi mogla i trebala.

Najavili ste podršku evropskog puta BiH. Koliko je realno očekivati da ćemo biti dio Evropske unije?

- Italija je jedna od zemalja Evrope koja je najviše posvećena ozbiljnoj i vjerodostojnoj revitalizaciji procesa proširenja. Uvjereni smo da se mora dati novi politički impuls izgledima za evropske integracije na zapadnom Balkanu. Dalja odlaganja mogu izazvati osjećaj nepovjerenja i nezadovoljstva prema Evropskoj uniji kod stanovništva, posebno među mladima, favorizirajući opasne nacionalističke zanose. U tom smislu Italija je uz BiH na putu ka Evropskoj uniji. Vaše pitanje je nesumnjivo dobro izbalansirano kada pitate koliko su realne evropske šanse zemlje. Jasno je da je pristup Briselu i dalje vrlo zahtjevan, što je nedavno naglasilo i Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i BiH, koje također vidi obećavajuće i ohrabrujuće znakove. Tom prilikom su bh. vlasti pozvane da ubrzaju proces reformi na osnovu četrnaest prioriteta koje je Evropska komisija naznačila u maju 2019. godine kako bi se dostigao status zemlje kandidata. Međutim, postoji jedna stvar koja mi daje nadu: čak i u često sukobljenom i podijeljenom političkom kontekstu, cilj evropskih integracija ujedinjuje sve komponente zemlje, predstavlja tačku konvergencije. Svi institucionalni predstavnici koje posjećujem otkrili su mi jasnu percepciju važnosti evropskog “sidrišta” BiH. Evropska budućnost zemlje stoga mora postati ta “ljepljiva supstanca” za povratak za sto, za pregrupiranje i za nastavak, bez odlaganja, rada na reformama neophodnim za dostizanje evropskih standarda. Posao je veliki, pa se nema vremena za gubljenje.

Moram Vas pitati, mimo političkih tema, kako Vam se do sada čini život u Sarajevu i kako ga zamišljate u budućnosti?

- Izuzetno dinamičan i zanimljiv, također sa stanovišta kulturnog života. Vrlo je ugodno šetati ulicama grada i “zaraziti se” atmosferom dobrog raspoloženja koja se, prije svega zahvaljujući mladima, jasno osjeća. Također mi je divno otkriti mnoga mjesta koja su mjesto susreta i nude različite vrste gastronomskih ugođaja i drugih atrakcija. Ukratko, primjećujem mnogo "živosti" i to je zaista ugodan osjećaj, koji potvrđuje ono što sam maloprije rekao. Sarajevo i BiH su realnosti s izvanrednim potencijalima, koji se prije svega moraju "osloboditi" kako bi se novim generacijama dale solidne perspektive unutar, a ne izvan, zemlje. Ovo je budućnost o kojoj volim razmišljati.

Regionalna tradicija

Dolazite iz zemlje u kojoj je uživanje u hrani skoro pa obaveza. Vaša kuhinja je dio svjetskog kulinarstva. Tu ne možemo zanemariti i italijanska vina. Kako s te strane posmatrate bh. kuhinju, ima li već nešto što biste mogli izdvojiti?

- Kao što ste ispravno primijetili, kuhanje u Italiji nije samo zadovoljstvo uživanja u dobroj hrani i dobrom vinu za stolom, već je sastavni dio naše kulture, to je način da u potpunosti osjetite duh Italije, a istovremeno i regionalne tradicije. Kroz vinsko-kulinarske puteve možete otkriti turističku izvrsnost našeg teritorija. Nije slučajno da se u sklopu promotivnih inicijativa Ambasade uvijek nađe prostor za događaje posvećene "Italijanskoj kuhinji u svijetu", uključujući i one koji ilustriraju prednosti mediteranske prehrane. Uz ovu premisu, kada je kulinarstvo u pitanju potpuno sam otvoren i već veoma cijenim neka od tipičnih jela vaše tradicije. Naprimjer, jako mi se sviđa burek. Priznajem, međutim, da posebno volim jela na bazi ribe i neka koja sam do sada imao priliku ovdje probati su fantastična.

Također, u smislu prethodnog pitanja je i kafa. Italijani je piju "na brzinu" dok se u BiH to „ćejfi“?

- Zanimljivo je vaše pitanje o kafi. Ponekad se u Italiji, zapravo, ona brzo “srkne”, možda onako direktno na šanku, dok je ovdje to ritual u kojem se uživa sporije. Naravno, ni nas ništa ne sprečava da u ugodnom razgovoru i bez žurbe uživamo u odličnom espressu. Ako dođete u posjetu Ambasadi, moći ćete se u to uvjeriti iz prve ruke.

Često sam profesionalno bio u kontaktu s BiH

Koliko ste, prije Vašeg dolaska, znali o ovoj državi, političkim i društvenim prilikama, kao i samoj historiji?

- Gledajte, BiH je bila na mom stolu već kada sam započeo diplomatsku karijeru, krajem 1997. godine. Na prvoj poziciji u Ministarstvu vanjskih poslova bio sam u Generalnoj direkciji za ekonomske poslove kao zamjenik šefa ureda koji se bavio bilateralnim odnosima Italije s velikom grupom zemalja u sektoru Balkan-Dunav-Jadran, uključujući sve zemlje bivše Jugoslavije. Puno smo radili s BiH na poticanju trgovinskih i investicionih aktivnosti u odnosima dvije zemlje. Moj ured je, također, pripremio sporazume koji su potpisani na konferenciji u Anconi u maju 2000., u prisutnosti svih zemalja koje izlaze na Jadran, događaju koji je uspostavio sadašnju Jadransko-jonsku inicijativu (IAI), čiji su Italija i BiH sastavni dio. Djelujući sinergijski s EUSAIR-om, strategijom Europske unije za Jadransko-jonsku regiju, IAI je međuvladin forum za regionalnu suradnju koji djeluje kao instrument za promociju političke i ekonomske stabilnosti, također u funkciji procesa evropskih integracija. Godine 2000. prešao sam u generalnu direkciju za zemlje Evrope i također sam u tom svojstvu pratio regionalne inicijative i organizacije koje su direktno uključivale BiH. Naprimjer, Centralnoevropska inicijativa, čiji su Italija i bivša Jugoslavija bile među zemljama osnivačima zajedno s Austrijom i Mađarskom (1989.), kada se ova grupa zvala Četverougaona. U to vrijeme sam, također, bio uključen u Vijeće Evrope i sjećam se da je Italija bila među zemljama koje su najviše podržale kandidaturu BiH, koja se zapravo pridružila ovoj organizaciji 2002. godine. Tada sam bio na službi u inozemstvu u Mađarskoj i Austriji (prije dolaska u Sarajevo bio sam zamjenik ambasadora italijanske ambasade u Beču), zemljama čije povijesti su itekako isprepletene s poviješću Balkana. Ukratko, često sam profesionalno bio u kontaktu s BiH, pa je to stvarnost koju dobro poznajem i zato mislim da je ovaj prestižni zadatak koji mi je dodijeljen u potpunosti u skladu s daljim razvojem moje diplomatske karijere.

Doprinijeti procesima pomirenja

- Prema konsolidiranom pravcu djelovanja, Ambasada Italije će zatim na sve načine pokušati doprinijeti procesima pomirenja koji su ovoj zemlji apsolutno potrebni, uključujući i inicijative u oblasti razvojne suradnje. Upravo u tom smislu potpisali smo sporazum s UNDP-jom u Sarajevu za provedbu projekta “BRIDGE – Building relations for intercultural dialogue in Bosnia and Herzegovina”, kojim se namjerava ulagati u međukulturni dijalog i premostiti društvene distance između različitih zajednica u zemlji, uključujući posebno mlade generacije. Također, kao dio naše saradnje s UNDP-jom, naše opredjeljenje nastavit će se i na sada već dobro poznatom projektu "Via Dinarica", koji prije svega razvija temu održivog turizma – istakao je ambasador Republike Italije u BiH Marko di Ruca.