Na prijedlog Komisije za pitanja boračko-invalidske zaštite, Gradsko vijeće Goražde jučer je usvojilo Deklaraciju kojom se Amir Reko, ratni komandant 43. drinske udarne brigade ARBiH, proglašava personom non grata.
Ovakav dokument je predložen nakon sastanka sa predstavnicima Koordinacije boračkih udruženja iz BPK, te obrazložena Rekinim medijskim istupima u kojima, kako je navedeno, iznosi neistine na račun branilaca ovog grada i minimizira časnu borbu za odbranu Goražda.
- Reko već duži period istupa u medijima iznosi neargumentirane tvrdnje, čak i o događajima kojima nije ni prisustvovao nakon što je otišao iz Goražda i dezertirao iz ARBiH. Na taj način kalja čast Armije RBiH, krv koju smo prolili i žrtve koje smo dali, te faktički izjednačava agresora sa žrtvom. To je njegova vrsta populizma i mi smo čekali neće li doći do izvinjenja Amira Reke, ali on se nije udostojio da se izvini te smo na kraju smo izglasali ovakvu Deklaraciju. Ovaj dokument ne predstavlja nikakvu vrstu zabrane ili fizičke opasnosti, već je ovo izražavanje stava da je nepoželjan u ovom gradu – kazao nam je predsjednik Komisije Džebrail Bajramović.
Gradsko vijeće preporučilo je i Skupštini BPK Goražde, te Općinskim vijećima općina Pale i Foča u FBIH da donesu ovakve deklaracije. Povod usvajanju dokumenta, koji se koristi uglavnom u međunarodnoj diplomatiji i koja nije uobičajena za niže nivoe vlasti su optužbe koje je Reko iznosio na račun pripadnika ARBiH iz Goražda, vojnih i političkih zvaničnika Goražda, u kojima je tvrdio da su neki od njih željeli čak i fizički da ga likvidiraju, ali i najviših državnih organa.
Kao kapetan JNA Amir Reko je u Goražde, uz pomoć prijatelja iz tadašnje JNA, u opkoljeno Goražde ušao ratne 1992. godine i imenovan je za komandanta 43. DUB. U Goraždu je proveo nekoliko mjeseci, a potom napustio ovaj grad. Dok predstavnici boračkih udruženja tvrde da je dezertirao, Reko je tvrdio da je spriječen da se u njega vrati nakon posjete porodici.
Široj javnosti Reko je postao poznat po povratku iz Danske nakon rata, kada je objavljena priča o njegovom postupku nakon zarobljavanja više od 40 stanovnika sela Bučje kod Goražda. Iako je njegova porodica u selu Gudelj kod Foče ubijena na najsvirepiji način, izdao je naredbu da se zarobljenici poštede, a pregovorima postigao mirnu predaju. Nakon toga Reko je formirao i politički pokret Most 21.