Mnogo toga ružnog sam doživio, a ovo je vrhunac neljudskog. Ne znam jesu li ti ljudi razmislili šta to oni rade, kakvu nepravdu čine, ne samo prema meni nego i prema istini i istoriji.
To je za “Avaz” kazao Amir Reko, ratni komandant 43. drinske udarne brigade ARBiH, kojeg je Gradsko vijeće Goražda u petak proglasilo nepoželjnom osobom.
Dok iz Goražda stižu tumačenja kako ovakva Deklaracija nije obavezujuća i ne nosi nikakve posljedice, Reko očekuje da mu se pruži prilika da putem lokalnih medija građanima ovog grada kaže i svoju stranu priče.
- Ja bih mogao pokrenuti neku tužbu, ali meni nije ni do kakvih tužbi. Mene je stid. Neka se stide oni. To jeste herojski grad, ali ovo je toliko jadno – dodaje Reko.
Bole ga optužbe da je dezerter i izdajica, te podsjeća da se Dan BPK i Grada Goražda obilježava 18. septembra, na dan kada su borci Goražda i 43. drinska udarna brigada, kojom je on komandovao, oslobodili desnu obalu Drine i okončali operaciju oslobađanja Goražda.
- Ovdje se ne radi o meni. Radi se o brigadi, radi se o časti, poštovanju i istini. Zašto ne kažu da je 43. drinska brigada oslobodila Goražde, da je tu bitku sproveo Amir Reko, taj izdajnik kako me sada nazivaju? Zašto lažu!? Zar može neko imati veći respekt prema mrtvima od njihovog saborca!? Ja sam bio taj koji je išao u borbu sa tim hrabrim ljudima. Neka ne diraju mrtve i neka prekinu da zloupotrebljavaju mrtve – ističe Reko.
Reagirajući na obrazloženje deklaracije da u svojim medijskim istupima iznosi neistine i “baca ljagu” na branioce, Reko navodi da on “ne kalja ugled Armije, već onih koji su pravili zločine”.
- Onaj ko je bio nečovjek, kukavica, pa napravio zlo djetetu, ženi ili bilo kome, taj ne može biti nikakav častan vojnik. Ja ne štedim “municiju”, ni da li je VRS ili ARBiH. To da znaju svi. Nekome se ne sviđa što ja pominjem Jošanicu, znam da je neke i strah, ali neka izađu svi. Srbi koji su pucali na Goražde, ubijali djecu, ili vojnici ARBiH ubijali u Jošanici, ko je god napravio zločin mora odgovarati – poručuje Reko.
O rahmetlijama sve najbolje, dodaje, ali o njihovim djelima želi govoriti. I kritizirao je postupke SDA i njenog prvog predsjednika Alije Izetbegovića.
Podsjeća da je na masovnom skupu SDA u Foči uoči rata muslimanima obećano da se zločini nad njima više nikada neće desiti, a potom su i Foča, i Višegrad i drugi gradovi doživjeli pokolj.
Po odlasku iz Goražda u oktobru 1992. kaže da mu nije dozvoljen povratak, već je trebao biti dio delegacije koja je putovala u Južni Jemen po sto miliona dolara vrijednu pošiljku oružja. Umjesto njega je otišla druga osoba, a delegacija je, tvrdi Reko, na čuđenje domaćina, umjesto oružja tamo tražila pare.
Zaključuje da je, nakon što se u medijskim istupima, “dotakao” Izetbegovića, tada po njemu krenula “paljba”.
- Goražde je grad koji je na početku rata bio prodat. I tu su ljudi ostavljeni kao žrtvena jagnjad, da ih kolju, a da se ne mogu braniti. I samo junaštvo boraca je spasilo grad. A oni sad meni govore koliko je u Goraždu poginulo djece. Neka se stide. Samo neprijatelji Bosne će jedva dočekati ovakve stvari – kaže Amir Reko.
Kroz politički angažman u Mostu 21, nastoji okupiti građane svih nacionalnosti koji ne žele Bosnu podijeljenu na begovate i koji će se usprotiviti stanju u kojem majka poginulog borca ima par stotina maraka dok vlasti obrću milione.
