Građani BiH u ovoj godini plaćaju skoro 1,5 miliona KM „bijelog hljeba“ za 81 gradskog i općinskog funkcionera. Skoro svaki drugi je nastavio mandat ili posao u sopstvenoj firmi, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Odbornik u Skupštini Općine Novi Grad Mirko Zgonjanin kaže da je „bijeli hljeb“ nepotreban jer funkcioneri svakako imaju visoka primanja i dovoljno vremena da uštede. Ipak, i sam je podnio zahtjev za šestomjesečnu naknadu nakon što mu je 2020. godine istekao mandat predsjednika Skupštine. Tako je za šest mjeseci primio 21 hiljadu maraka „bijelog hljeba“.
- Ako su drugi primali to i dobijali te naknade, zašto bih ja bio onaj koji bi se odrekao toga - kaže Zgonjanin, član Demokratskog narodnog saveza (DNS).
On je vlasnik i direktor firme „Astorija company” koja je u 2020. godini imala dobit od 18 hiljada maraka. Za CIN tvrdi da je prije dolaska na funkciju predsjednika Skupštine odjavio zaposlenje u svojoj firmi, da bi se opet prijavio nakon što je završio sa primanjem „bijelog hljeba“.
Gradonačelnici, načelnici, predsjednici i potpredsjednici lokalnih skupština te njihovi zamjenici u RS imaju pravo da primaju „bijeli hljeb“ šest mjeseci, baš kao i savjetnici u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Ostali političari u ovom entitetu u nezarađenoj plaći mogu uživati godinu dana. Ovaj novac bi trebao da im pomogne dok ne nađu novi posao ili ne odu u penziju.
Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, 51 općina u Bosni i Hercegovini bi od novembra 2020. do januara 2022. godine trebala isplatiti skoro 1,5 miliona maraka za „bijeli hljeb“ 81 funkcionera.
Među njima su 34 političara koji primaju ovu naknadu iako imaju svoje firme ili su u međuvremenu osvojili nove mandate u skupštinama. Ovakva praksa je moguća zahvaljujući nepreciznim pravilima koja u većini općina ide naruku političarima.
Zahtjeve za „bijeli hljeb“ odobravaju općinske komisije za izbor i imenovanje i njihova uloga se, uglavnom, svodi na formalno potvrđivanje jer pravilima nisu definisane okolnosti za odbijanje zahtjeva, a kriteriji se značajno razlikuju među općinama. Tako je propisano da političari ne mogu primati „bijeli hljeb“ ako su zaposleni, ali nije određeno da li isto važi i kada imaju privatne biznise. Zato i privatnici uzimaju plaću iz javnih budžeta dok rukovode sopstvenim poslovima, uz privremenu odjavu sa tog radnog mjesta.
Halil Jašić iz Stranke demokratske akcije (SDA) je bivši potpredsjednik Skupštine Opštine Milići i vlasnik prodavnice mještovite robe „Mirza“. Nakon što je 2018. godine izabran za potpredsjednika Skupštine, Jašić se odjavio iz svoje prodavnice. Istog dana kada mu je istekla naknada „bijelog hljeba“, ponovo se zaposlio. On je za pola godine primio 7.200 maraka “bijelog hljeba”.
- Oni kažu imaš pravo na naknadu tu koristiti ako ti je loš status firme, ako nije u nekom razvoju velikom trgovinska radnja“, kaže Jašić za CIN, dodavši da je sve bilo u skladu sa zakonom.
Njegov stranački kolega Ajdin Mešić, bivši predsjednik Skupštine Grada Prijedora, suvlasnik je firme za obradu metala „CNC power“ i vlasnik firme za poslovno savjetovanje „2A connections“. One su u 2020. ostvarile dobit od 38 hiljada maraka, a zahvaljujući „bijelom hljebu“ Mešić je za pola godine dobio 21 hiljadu KM.
Bivši zamjenik načelnika Opštine Šekovići Slaviša Mrkajić iz Srpske demokratske stranke (SDS) vlasnik je firme za proizvodnju odjeće „Konfekcija Maja“. Za CIN je rekao da se više neće baviti politikom i da ima firmu, ali je nekoliko trenutaka poslije promijenio priču.
- Ja, ja… prod’o Italijanima firmu. Sve zatvorio, ja. Ne bavim se više ovde ničim.
Prema podacima iz sudskog registra, Mrkajić je i dalje vlasnik firme za koju kaže da ju je prodao prije tri godine.
I bivši zamjenik načelnika Općine Rudo Mitar Vidaković ima firmu „MMR-Braća Vidaković“ koja se bavi preradom drveta. On je za pola godine dobio oko 12.800 maraka „bijelog hljeba“.
- Burazer jedino to on radi sad trenutno i to održava samo firmu da ne umre - kaže Vidaković.