Agencija za lijekove BiH i Republička uprava za inspekcijske poslove RS su se oglasile kao nenadležne za nadzor i kontrolu prometa kiseonika koji se koristi u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, što ovu oblast ostavlja u svojevrsnom pravnom vakuumu, te ugrožava sigurnost korisnika zdravstvenih usluga, piše Transparency International. 

Dobavljači kiseonika

Nakon što je TI BiH tražio od Agencije za lijekove BiH da pokrene inspekcijski nadzor jer su pojedine zdravstvene ustanove nabavljale kiseonik od dobavljača koji nemaju potvrdu za promet ljekovima, stigao je odgovor da su za ovu oblast nadležne entitetske inspekcije, te da je Agencija proslijedila sve dokazne materijale Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i Republičkoj pravi za inspekcijske poslove Republike Srpske.

Na temelju toga je izvršen inspekcijski nadzor u domovima zdravlja u Zenici, Živinicama i Čeliću te u Općoj bolnici u Sanskom Mostu vezano za nabavke medicinskih gasova za zdravstvene ustanove. 

Tom prilikom je, kako je Federalni zdravstveni inspektorat je obavijestio TI BiH, utvrđeno kako su zdravstvene ustanove u Sanskom Mostu i Zenici nabavljale kiseonik od veleprometnika koji ne posjeduje dozvolu za promet Agencije za lijekove BiH, te je zabranjeno dalje korišćenje i nabavka kiseonika od tih dobavljača.

Nadležnost entitetskih inspekcija

Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske je pak odgovorila kako su predmet vratili Agenciji, tvrdeći da je upravo ovaj organ nadležan za nadzor i potencijalno povlačenje spornog proizvoda sa tržišta.

Nakon ovakvog tumačenja Republičkog inspektorata, Agencija za lijekove BiH se ponovo proglasila nenadležnom donoseći akt u kom se ponavlja stav da su za inspekciju i kontrolu sigurnosti proizvoda na tržištu BiH, kao i nadzor nad radom zdravstvenih ustanova na teritoriji svakog entiteta nadležne isključivo odgovarajuće entitetske inspekcije.

U istom dopisu iz Agencije podsjećaju da je zdravstveni inspektor Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske u avgustu ove godine obavio inspekcijski nadzor u JZU Bolnica Trebinje. Tom prilikom su potvrđena saznanja do kojih je došao TI BiH da je ova ustanova nabavljala kiseonik od "Kompanije Milojević Gilje – Gas" koja nema dozvolu za lijekove Agencije, te da je taj kiseonik korišten u medicinske svrhe. 

Upravo je ovaj slučaj i bio pokretač afere koja je u javnosti dobila naziv "Kiseonik", a koja je otvorila pitanje ispravnosti kiseonika koji se koristi za liječenje u zdravstvenim ustanovama širom BiH.

Zdravlje pacijenata u opasnosti

Republički inspektorat je, odgovarajući na oglašavanje o nenadležnosti Agencije odbacio iznesene tvrdnje ponavljajući da je primjena Zakona o nadzoru nad tržištem BiH i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima isključiva nadležnost Agencije za lijekove BiH. 

Štaviše, iz Republičke uprave za inspekcijske poslove navode da su sve mjere po pitanju povlačenja nekog proizvoda iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama "u nadležnosti inspektora Agencije" kojima, po mišljenju Inspektorata RS "… stoje na raspolaganju više nego jasna i nedvosmislena zakonska ovlašćenja."

Iz svega ovoga proizilazi da su se oba organa koja bi mogla da obavljaju inspekcijski nadzor upotrebe kiseonika u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Republike Srpske proglasila nenadležnim. Osim što ovakav pravni vakuum proces proizvodnje, prometa i upotrebe medicinskog kiseonika ostavlja bez kontrole, ova situacija otežava rad zdravstvenih ustanova, te dovodi u opasnost zdravlje pacijenata kojima je medicinski kiseonik posljednji lijek u borbi protiv bolesti izazvane virusom COVID-19, zaključilli su iz Transparency Internationala.