Zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH Predrag Kojović komentarisao je političku krizi u Bosni i Hercegovini. Večeras je kao gost "Rezimea" na Federalnoj televiziji kazao kako je teško predvidjeti kako će završiti politička kriza u našoj zemlji.

Dodik svjestan šta radi

- Čini mi se da su na početku mnogi očekivali da se radi o jednoj prolaznoj stvari nakon Zakona koji je proglasio gospodin Incko (Valentin Inzko). Ja sam jako zabrinut. Ne mislim da je ovo predizborna kampanja. Mislim da se radi o jednom čovjeku koji se uopšte više ne može smatrati političarem, nego sigurnosnom prjetnjom. Izašao je izvan svih ustavnih i dejtonskih okvira. Ovo što radi Dodik je protivustavno. Radi se o pobuni ljudi koji pokušavaju da organizuju drugu naoružanu silu ili ugrožavaju integritet. Također, Dodik je, kao i svi predsjednici stranaka, prilikom prijave stranaka za izbore, u CIK-u potpisao izjavu o poštivanju Dejtonskog sporazuma.

Znači on je potpuno svjestan šta radi i zaista se nalazimo u jednoj dubokoj krizi za koju je neizvjesno kuda će ići dalje. Ja imam svoja nadanja, zadnja stvar koju čovjek na ovom području uopšte želi da razmišlja, a nažalost većina građana razmišlja o tome, je hoće li biti ponovo rata. To je neoprostivo što smo dovedeni u situaciju da u 2021. godini zemlja koja se na neki način tek odmiče od jednog strašnog konflikta, agresije koja se dogodila na nju '90-ih godina, da smo ponovo dovedeni u situaciju da ljudi razmišljaju o tome. Moguće da je i naša reakcija malo senzitivnija, ali zaista ako pratite pogotovo stvari koje je najavio da će raditi govori i tome da se ne radi o racionalnom političaru, nego nekome ko je de facto krenuo u jednu avanturu čija cijena je strašna, i u ljudskom i ekonomskom smislu - rekao je Kojović koji smatra da je povodom ove situacije formiran predmet u Tužilaštvu BiH:

- Ja mislim da je razlog zbog čega je Dodik ušao u vlast na državnom nivou bio originalno da blokira državu. Nismo imali Vijeće ministara prvih godinu dana. Nakon što je formirano pogodila nas je jedna od najtežih zdravstvenih i ekonomskih kriza globalnog karaktera. I u toj krizi Vijeće ministara predvođeno gospodinom Tegeltijom se ponašalo najblaže rečeno pasivno i rezultat toga je da smo drugi po smrtnosti u svijetu od covida. Tako da ja ne razumijem šta je bio razlog za ulazak u koaliciju sa Dodikom SDA i HDZ-a. Razlog očigledno nije bio dogovoreni program. Oni čak nisu imali neku vrstu sporazuma ili razumijevanja o tome da će se, ako ništa, sačuvati postignuti stepen reformi i naravno čuvati mir i Dejtonski sporazum. 

Blokada ne bi bila moguća da nije SDA dala četvrtog delegata

Izgleda da se taj sporazum sastoji od same podjele fotelja i javnih resursa. Blokada države na državnom nivou ne bi bila moguća bez saradnje SDA koja je davši četvrtog delegata SNSD-u i HDZ-u, neglasajući za ljude koji su bili kvalifikovani da budu to, je omogućilo to da imamo situaciju u kojoj je Parlamentarna skupština, Predstavnički dom potpuno blokiran i vrlo neaktivan. Da nema tih četvrtih delegata uspjeli bismo održavati nekako u životu politički i zakonodavni život na državnom nivou. ali u ovakvoj situaciji blokada je potpuna - govori Kojović, te pojašnjava da se na jučerašnjem sastanku opozicije donijeti neki važni zaključci:

- Jedan od njih je da ćemo prvo glasati za promjene Izbornog zakona koje se tiču uslova za održavanje fer i poštenih izbora. Ne želimo da to bude u paketu. Da stave političke izmjene Izbornog zakona zajedno sa skenerima itd. I tu smo okupili jučer partije koje su na prethodnim izborima osvojile 450.000 glasova. I sa onim rukama koje smo imali jučer u sali nemoguće je promijeniti niti Ustav, vjerovatno ni Izborni zakon bez njih. Znači mi smo jučer postavili neke uslove pod kojima ćemo učestvovati u tom radu. I što je meni vrlo važno, uputili smo jedan poziv svim onim političkim partijama koje mir stavljaju kao apsolutni prioritet u svom političkom djelovanju da nam se pridruže - poručio je zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Kojović navodi da je Bakir Izetbegović sam sebe doveo u ovakvu situaciju prilikom pregovora u Mostaru.

- Mi smo znali i govorili da su se dogovorili o etničkoj podjeli Mostara, o principima da će se taj princip mostarskog dogovora primijeniti na cijelu Federaciju, a to je princip legitimnog predstavljanja. Moj utisak je da su se oni dogovorili o tome. Međutim, onda je došlo do novog razmišljanja kada su neki od aktera u ovom dogovoru shvatili da bi mogli platiti ogromnu političku cijenu na izborima 2022. godine ukoliko pristanu na taj model promjena u Izbornom zakonu. I onda su, na neki način, uspjeli angažovati čak i međunarodnu zajednicu da im obezbijedi partnere da ne idu oni sami u ono što su se oni sami dogovorili. To je jedan segment u ovim razgovorima koji je mene jako razočarao - poručio je on, te istakao kako su predstavnici međunarodne zajednice pružili tehničku, logističku podršku ili modifikaciju nekih ranijih prijedloga.

Šta bi bila građanska država?

- O Fileovom modelu se priča sigurno sedam - osam godina godina. Ovo što se predlaže je neka vrsta varijante tog Fileovog modela. Ja sam svjestan da mi nikada nećemo biti zemlja jedan čovjek-jedan glas. Niti je BiH ikada bila takva zemlja niti će vjerovatno ikada biti. Ali suština našeg sistema mora biti liberalna demokratija, uz dodatne mehanizme - rekao je Kojović, koji je na pitanje šta bi bila građanska država, poručio sljedeće:

- Naša stranka je predložila model koji objedinjuje ta dva sistema u nešto što je funkcionalno i što izgleda evropski. Imamo jednog predsjednika, jednog potpredsjednika, jednog predsjedavajućeg Skupštine i predsjedavajućeg Vijeća ministara. To su četiri pozicije za koje mi kažemo da ne mogu pripadati nekome iz istog naroda ili iz reda Ostalih. Tu možemo postići tu neki simboliku. Naša polazna tačka je bila šta bi bilo najbolje za biH, građane i da napravimo funkcionalan sistem za donošenje zakona. A ne kakva će biti naša pozicija u tom nekom novom sistemu, čime se bavi HDZ - kazao je on.

Kojović ističe da će se neke stvari sigurno događati i da se vode rasprave o određenim sankcijama.

- Postoje i debate oko toga koliko su sanckije gdje, kada, koliko dale rezultata. Ali možda su one potrebne da Evropa pokaže gdje je crvena linija i šta je njoj prihvatljivo, a šta ne. Dugoročno i najbolje rješenje za BiH bi bio određeni razgovor unutar političkih aktera u BiH, u smislu izlaska iz ove krize. Često sam razočaran u poteze i izjave opozicije u RS-u ali znam i vjerujem da je to jedini način. Mi moramo, ako nipta, postići dogovor o miru. Moramo naći način da izvučemo ljude iz ratnohuškačke politike - poručio je Kojović.