Nakon višemjesečnog najavljivanja i iščekivanja Sjedinjene Američke Države objavile su i prva imena iz BiH koja su se našla na novoj listi za sankcije ove države.
Na ekonomskoj listi sankcija koje uvodi američko ministarstvo finansija našao se, očekivano, Milorad Dodik te, zbog povezanosti s njim, Alternativna televizija, dok su na listu sankcija Stejt departmenta stavljeni bivši predsjednik VSTV-a i Dodikov savjetnik Milan Tegeltija te predsjednik PDA Mirsad Kukić.
Prvi tip sankcija dakako je mnogo ozbiljniji. Dok se sankcije Stejt departmenta odnose prije svega na zabranu putovanja u SAD, ekonomske sankcije podrazumijevaju u prvom redu zamrzavanje imovine i uskraćivanje mogućnosti poslovanja na teritoriji SAD, no indirektno šalju signal svim američkim, ali i zapadnim kompanijama da generalno izbjegavaju poslovanje sa svim firmama i pojedincima koji su povezani s fizičkim i pravnim licima koja su pod sankcijama.
Naravno, nametnute sankcije Dodik je već iskoristio i nastavit će iskorištavati da u srpskom narodu, u kojem već postoje prilično prorusko raspoloženje i antiamerički eksperiment, sebe nameće kao srpskog junaka i pravednika na kojeg su se okomili „vjekovni neprijatelji“.
Bošnjački i probosanski političari su u bitno drugačijoj poziciji. Od zaustavljanja rata u BiH, preko kontinuiranog ulaganja u obnovu i razvoj naše zemlje, podrške euroatlantskom putu, reformama te oštrog suprotstavljanja rušiocima Bosne i Hercegovine, Sjedinjene Države nesumnjivo su bile i ostale najveći prijatelj naše zemlje.
No, i važnije od toga, SAD su predvodnik liberalno-demokratske zapadne civilizacije čiji BiH treba biti integrirani i funkcionalni dio i što je put koji ogromna većina Bošnjaka bez ikakve sumnje podržava.
Stoga niti jedan bošnjački političar ne bi smio politički preživjeti američku listu sankcija. Bilo bi to opasno i drsko riskiranje gubitka podrške i savezništva vodeće sile svijeta.
S te strane, nakon što je dospio na listu američkih sankcija, Mirsad Kukić bi se morao povući iz političkog života, što su i njegovi pojedini politički partneri otvoreno zatražili. Probosanska politika bi na taj način poslala jasan signal da američke poruke shvata ozbiljno i spremna je biti pouzdan saradnik na Balkanu.
S druge strane, njegovo povlačenje i ostavka postavili bi putokaz djelovanja i za buduće slične slučajeve.
Naime, izvjesno je da je ovo samo dio imena ljudi iz BiH koji će se naći pod američkim sankcijama te da će još bošnjačkih zvaničnika dospjeti na listu.
Stoga, unutar probosanske politike potrebno je uspostaviti jasan i neupitan princip po kome se svako onaj ko dospije na listu američkih sankcija mora bezuvjetno povući. Sve drugo predstavljalo bi opasno igranje vatrom.
Miloradu Dodiku su sankcije Sjedinjenih Država prvi put uvedene 2017. godine. Osim njega, na američkoj listi sankcioniranih nalazi se i njegov blizak saradnik Nikola Špirić.
Postoji velika mogućnost da će primjer SAD slijediti i EU, ali i njene države, pojedinačno, te i same krenuti ujediniti sankcije.