Zapad nije dovoljno odlučan da se sučeli sa Miloradom Dodikom tako da ga primora da preispita svoju politiku, rekao je za "Radio Slobodna Evropa" Kurt Basener (Bassuener) iz Vijeća za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu.
- Ako se želi postići sporazum u korist lidera bosanskih Hrvata Dragana Čovića, Dodikovog saveznika, i istovremeno ga učiniti prihvatljivijim za lidera bosanskih Srba sa kompromisom oko državne imovine i zakona o negiranju genocida onda uvođenje sankcija ne ukazuje da Zapad nije spreman da pregovara sa njim i učini ustupke - naglašava Basener, te dodaje:
- Sve dok sankcije imaju svrhu da pokažu da Zapad nešto čini, bez efektivnog uticaja na stanje na terenu, to se može interpretirati kao znak slabosti.
Prema Basenerovom mišljenju, zapadna politika je taktičkog karaktera i usmerena je na pacifikaciju stanja.
- Zapadna politika je fokusirana na to, a ne na rešavanje problema i napredak. Svi protivnici demokratije u BiH i na Zapadnom Balkanu s pravom to doživljavaju kao znak slabosti (Zapada) - kazao je on, dodajući da se američka politika prema Zapadnom Balkanu fokusira na Beograd, što je “perverzno”, ali, po njegovim rečima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to obilato koristi.
- Ako su zapadni partneri na Balkanu političari koji krše princip vladavine prava, ako se najautokratskiji lider u regiji (Vučić) doživljava kao stub stabilnosti, onda to pokazuje da je nešto prilično pogrešno u zapadnoj politici - naglasio je Basener.
On smatra da ukoliko nema odlučnosti u suočavanju sa “kumovima” korupcije na Balkanu, pritiska na njih da osjete posljedice onda su ove sankcije samo PR i pokušaj da se upravlja problemom, a ne da se on riješi.
- Bojim se da će ove sedmice američki i evropski izaslanici Metju Palmer (Matthew) i Angelina Ajhorst (Eichhorst), prilikom posjete Sarajevu, poručiti Dodiku, Čoviću i Izetbegoviću, pojednostavljeno rečeno, bolje je da sada postignete sporazum, osigurajte to što ste pokrali i mi ćemo onda to proglasiti kao vašu pobjedu, nazvat ćemo to napretkom, a potom zašutite neko vrijeme, tako da možemo da tvrdimo da je ostvaren uspjeh - naglasio je Basener.
Basener se dotakao sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele Miloradu Dodiku.
- Ovim se šalje mješovita poruka. Najprije, sankcije su uvedene zbog Dodikovog ugrožavanja mira i antidržavnih, antidejtonskih aktivnosti, ali i korupcije koja je institucionalno veoma rasprostranjena u BiH. Zbog strukture vlasti, Dodik je bolje pozicioniran da koristi te mogućnosti nego drugi političari u zemlji.
Međutim, da bi sankcije imale efekta, osim SAD treba da ih uvedu sve zapadne zemlje, a to znači i uključivanje Evropske unije. No, iako evropski blok raspolaže mehanizmom ukidanja viza i zamrzavanja sredstava, još uvijek nema kritične mase među državama članicama da primjeni taj instrument.
U ovom trenutku samo je pet zemalja potvrdilo da podržava pomenute mjere – Belgija, Holandija, Luksemburg, Njemačka i Češka republika. Za njihovo usvajanje neophodna je podrška 55 posto članica, tačnije njih 15, u kojima živi 65 posto stanovništva EU.
Ali, da bi sankcije protiv Dodika, ili bilo koga na Balkanu, imale efekta potrebna je podrška Austrije. Naime, Beč je za Balkan ono što je Majami za Latinoamerikance i Karibljane. On je veoma važan centar u kome žive mnogi ljudi sa Balkana, posjeduju imovinu, tu je sjedište mnogih banaka koje posluju u regiji.
Mislim da je sada veća vjerovatnoća da će i EU usvojiti sankcije Dodiku, jer su uglavnom simboličkog karaktera zbog čega će vjerovatno nastaviti po starom.
Sankcije same po sebi, čak i kada su širokog obuhvata, ne mogu da primoraju Dodika da promijeni svoju politiku. Mislim da postoji i bezbjednosni element ove krize u smislu potrebe ponovnog uspostavljanja evropskog mehanizma odvraćanja uz podršku NATO-a.
To bi uvjerilo građane da ma gdje živjeli u BiH, nasilje neće biti dopušteno, jer bi odvajanje RS, kao i povlačenje njenih predstavnika iz institucija BiH što je de fakto secesija, vodilo sukobima.
U međuvremenu, Dodik smatra da je njegov stav profitabilan jer što vuče radikalnije poteze to su SAD i EU spremnije da mu udovolje. O tim spornim pitanjima bit će riječi tokom ovosedmične posjete američkih i evropskih izaslanika Metjua Palmera i Angeline Ajhorst.
- Mislim da je on zabrinut, jer odavno nije bio izložen takvom udaru, ali još nije dostigao takve razmjere da mu nanese veliku štetu - smatra Basaner, komentarišući Milorada Dodika, odnosno jedan stav koji prezentuje u javnosti kada je riječ o sankcijama, ali da je zapravo zabrinut.
On je naveo da Dodik i Čović na posjetu Palmera i Ajhorst gledaju kao na posljednju šansu da izdejstvuju neke ustupke u cilju daljeg osnaživanja svojih "feudalnih poredaka".
- Istovremeno, to je uticalo na njihove partnere u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj koji najavljuju da će razgovarati o BiH sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan). Kao da je Erdoan predstavnik Bošnjaka, to je besmisleno. Nažalost, odnosi Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika su veoma bliski, ali ne vjerujem da treba da pregovara u ime Bošnjaka.
Dodik osjeća da vrijeme ne radi za njega, kao ranije, jer su sve učestalije inicijative za promjenu međunarodne politike prema BiH. Na primjer, Zelena partija u Austriji je organizovala demonstracije na kojima je tražila uvođenje sankcija Dodiku. Kao što sam rekao, uloga Austrije je veoma bitna, a zeleni u Evropskom parlamentu traže odlučniju politiku prema BiH, čega se Dodik pribojava.
Iako su Evropska komisija i druge evropske institucije još uvijek na birokratskom autopilotu, države članice su sve aktivnije. Nedavno mi je prijatelj iz Švedske rekao da su u njegovoj zemlji dvije ključne vanjskopolitičke teme potencijalni rat u Ukrajini i stanje u BiH - rekao je Basaner za "Radio Slobodna Evropa", a kompletan intervju možete pronaći OVDJE.
