Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je 24. februara početak vojnog napada na susjednu Ukrajinu. Rusko topništvo i zračni napadi udarili su na ukrajinske gradove, a trupe iz Kremlja prešle su granicu, potaknuvši masovni egzodus, koji je postao najveća evropska izbjeglička kriza od Drugog svjetskog rata.

Putin zločinac

Potresni prizori smrti, mučenja i razorenih gradova, uključujući otkrivanje masovnih grobnica, izazvali su šok kod ljudi diljem svijeta. Putin je označen ratnim zločincem, a nekoliko zapadnih čelnika optužilo je Rusiju da je „izvršila genocid“.

Putinova invazija, također, ima posljedice daleko izvan Ukrajine. Natjerao je nacije da preispitaju neutralnost i politiku prema izbjeglicama te zaprijetio da destabilizira globalnu ekonomiju. Svijet se iz temelja promijenio u proteklih 50 dana.

Više od 4,6 miliona Ukrajinaca napustilo je zemlju, a mnogi su pobjegli u susjedne države, poput Poljske i Rumunije. Nisu sve ove vlade u prošlosti stavljale crveni tepih za izbjeglice, ali kako bi se prilagodili tom prilivu, evropski čelnici uspostavili su nova pravila, stvarajući politički konsenzus i pojednostavljujući proces traženja azila.

Čak je i Japan prihvatio desetine raseljenih Ukrajinaca - izvanredan potez zemlje koja je kroz historiju, uglavnom, zatvarala vrata za strance. Početkom aprila Tokio je primio više od 400 ljudi - od kojih su neki letjeli vladinim čarter-avionima iz Poljske.

Nekoliko zemalja koje su se pridružile finansijskom ratu protiv Rusije, predvođenog od Zapada, bile su ili tradicionalno politički neutralne ili su imale bliske ekonomske veze s ruskim oligarsima.

Jedna od takvih je Švicarska, koja je ubrzo nakon invazije najavila da će se pridružiti Evropskoj uniji u nametanju sankcija Moskvi, oštro odstupajući od svoje dugogodišnje neutralnosti. Monako, donedavno sigurno utočište za ruske bogate elite, također je krenuo u zamrzavanje imovine ruskih oligarha u skladu sa sankcijama Evropske unije. Sankcije je, čak, uveo i Singapur, koji nije imao običaj ulaziti u ovakve vrste sukoba.

Sankcije predstavljaju težak udar za rusku ekonomiju. Iako se ruska valuta oporavila nakon kolapsa poslije invazije, Svjetska banka predviđa da bi se ruska ekonomija ove godine mogla smanjiti za 11,2 posto.

Ekonomski udar

Međunarodna reakcija na Putinovu aneksiju Krima 2014. najavila je početak odvajanja ruskog društva i ekonomije od zapadnog svijeta. Agresija na Ukrajinu galopirala je taj proces.

Pod pritiskom svojih matičnih vlada i potrošača, velike firme i organizacije masovno su obustavile ili napustile svoje poslovanje u Putinovoj zemlji, uskraćujući Rusima pristup mnogim robama široke potrošnje. Iz Rusije su se povukli brendovi poput „McDonald'sa“, „Applea“, IKEA-e, „Coca-Cole“...

Međunarodni sportski događaji i istaknute kulturne institucije su, također, prekinuli veze s ruskim učesnicima, a Rusija je izbačena iz većine sportskih takmičenja.

Iako je najveća evropska ekonomija i utjecajna članica NATO-a, Njemačka već dugo pazi da svoju težinu stavi na svjetsku pozornicu. Također, nakon Hladnog rata Berlin je razvio čvrste energetske i ekonomske veze s Moskvom, u čemu mnogi vide i razlog širenja ruskog utjecaja u Evropi posljednjih godina.

Putinova agresija je, međutim, natjerala Njemačku da preokrene kurs. Krajem februara njemački kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz) rekao je da će njegova vlada znatno povećati izdatke za odbranu. Također je dao zeleno svjetlo za isporuke oružja Ukrajini - samo nekoliko sedmica nakon što je njegova zemlja ismijana jer je ponudila slanje kaciga u Kijev.

Uz dugoročne obaveze potrošnje, njemačka vojska će svoju blagajnu povećati jednokratnom injekcijom od 110 milijardi dolara, što je otprilike dvostruko više od prošlogodišnjeg budžeta za odbranu.

Prije rata Ukrajina je bila četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza i pšenice. Rusija, najveći svjetski izvoznik nafte, također je bila glavni dobavljač gnojiva. No, dugotrajni sukob podigao je globalne cijene roba, ugrozivši sigurnost hrane i napore za smanjenje siromaštva u Africi i na Bliskom istoku.

Prosječna cijena benzina u Sjedinjenim Državama blizu je svog najvišeg nivoa u posljednjih nekoliko godina.

Svjetska trgovinska organizacija smanjila je u utorak ovogodišnju prognozu rasta na 2,8 posto s 4,1 posto prije rata, rekavši da je sukob nanio "ozbiljan udarac" svjetskoj ekonomiji. A što se rat više oduži, stručnjaci predviđaju da će šteta samo rasti.

Heroj slobodnog svijeta

Rat u Ukrajini pokazao je sve slabosti i nepromišljenosti režima u Kremlju. Iako je, kako su obavještajni podaci pokazali, Putinov plan bio da, u svega nekoliko dana, razbije ukrajinski otpor, umaršira u Kijev, svrgne predsjednika Zelenskog i legalno izabranu vlast, naišao je na žestok otpor Ukrajinaca, a Rusi su pokazali sve slabosti svoje vojske.

Stravični gubici ruske vojske (Ukrajinci tvrde da ih je poginulo oko 20.000), povlačenje iz predgrađa Kijeva, veoma loša logistika, demotiviranost i brojni zločini, ono je što karakterizira rusku agresiju na Ukrajinu. Rusija je sada svoju invaziju koncentrirala na južne i istočne dijelove Ukrajine.

S druge strane, ukrajinski otpor i držanje ove zemlje tokom rata izazvali su divljenje slobodnog svijeta, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji predvodi napadnutu zemlju, preko noći je postao heroj.