Austrijski mediji su zabrinuti za situaciju u Bosni i Hercegovini, a o čemu svjedoče sve češći tekstovi. Najnoviji takav tekst je napisan u mediju Der Standard, a autor je Adelhajd Volfl (Adelheid Wölfl). U nastavku prenosimo njegov tekst u cijelosti:
Milorad Dodik, šef najveće stranke bosanskih Srba SNSD-a, ne krije svoja osjećanja. On je očigledno na strani Rusije, uprkos ratu protiv Ukrajine. On je prije nekoliko dana na skupu u gradu Bijeljini : "Živjela Srbija, živjela Rusija, živjela RS!" Njegove pristalice su glasno aplaudirale. Dodik, koji je godinama pod američkim sankcijama, a sada ga sankcioniše i Velika Britanija, blisko sarađuje sa Kremljom.
Upravo ta blizina režimu Vladimira Putina čini bosanskog političara faktorom rizika za cijeli region. Jer niko ne zna šta je tačno dogovorio sa Kremljom i koji će biti njegovi sljedeći koraci. A Dodikov cilj je godinama bio da uništi državu Bosnu i Hercegovinu željom da se otcijepi RS.
Prema riječima diplomata, Dodiku bi se uskoro moglo suditi za korupciju. Istrage se već vode u Bosni i Hercegovini. Rečeno je da su odlučujući dokumenti iz Srbije, prema kojima Dodik, između ostalog, posjeduje i vilu. Prema riječima diplomata, dokumenti bi mogli biti prebačeni u Bosnu i Hercegovinu ako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povuče podršku Dodiku.
U svakom slučaju, problem scenarija bi bio što bi se stekao utisak da se ne radi o istragama nezavisnog pravosuđa, već o političkim dogovorima Zapada sa Vučićem.
Za državu Bosnu i Hercegovinu, međutim, uplitanje susjednih država Srbije i Hrvatske uvijek je bilo posebno štetno jer narušava suverenitet Bosne i Hercegovine. Zapadne diplomate su ipak podsticale ovo miješanje iznova i iznova. Više puta su tražili od Vučića da utiče na Dodika. A Vučić je to, naravno, iskoristio da se pretvara da je veliki faktor stabilnosti na Balkanu.
U svakom slučaju, rasprava o mogućem suđenju Dodiku pokazuje koliko se političar sada smatra opasnim i koliko su partijski politički interesi podrivali ustavne strukture u Bosni i Hercegovini. Nezavisno pravosuđe bi ionako trebalo da bude u stanju da otkrije slučajeve korupcije. U Bosni i Hercegovini treba hitno promovirati nezavisno pravosuđe i jačanje struktura vladavine prava, također uz pomoć EU. Bilo je mnogo prijedloga za to, ali oni nikada nisu prihvaćeni.
Po svemu sudeći, i sam Dodik je zabrinut da bi njegova karijera mogla završiti prije izbora naredne jeseni. Ispred njegovog imanja u Laktašima, nedaleko od Banje Luke, nalazi se ogromno crno oklopno vozilo Despot da "štiti" političara. Na vozilo je zalijepljen lik sveca. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a podiglo je bezbjednosno upozorenje Dodiku na najviši nivo. Dodika i njegovu porodicu, kako se navodi, ugrožava "određena grupa". Kažu da se plaši da bude "kidnapovan".
U svakom slučaju, sigurnosne mjere RS-a uslijedile su nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit (Christian Schmidt) prošle sedmice iskoristio bonska ovlaštenja da ukine neustavan zakon u RS-u koji je predviđao da državna imovina postane vlasništvo RS-a. Režim u RS-u koji je praktično pod Dodikovom komandom ima problema s novcem.
Na primjer, na Bečkoj berzi emitovala je obveznicu sa visokom kamatnom stopom od 4,75 posto. Na pitanje STANDARDA na Bečkoj berzi stoji da RS treba da plati kamatu 28. decembra i 28. juna. Sama obveznica, 200 miliona eura iz 2018. godine, dospijeva 28. juna 2023. godine.
Šmit sada prvi put koristi bonska ovlaštenja. Naime, prema riječima diplomata, planirao je poduzeti još sveobuhvatnije mjere protiv udara Dodikovog SNSD-a na Dejtonski mirovni sporazum. No, prema riječima diplomata, Šmita su "usporili" predstavnici EU, ali i Njemačke.
Prvobitno je postojao plan prema kojem Ured visokog predstavnika u BiH je trebao biti raspušten i EU je trebala da preuzme kontrolu. Ali zbog toga što nacionalisti u Bosni i Hercegovini, podržani od Srbije, Rusije i dijelom Hrvatske, žele i dalje prijetiti i uništavati državu Bosnu i Hercegovinu, OHR nikada nije zatvoren. Uslovi za to nikada nisu ispunjeni. Istovremeno, EU je posljednjih godina izgubila kredibilitet i moć u šest zemalja jugoistočne Evrope koje nisu članice EU jer nije ispunila svoja obećanja.
Nacionalisti poput Dodika i njegovog SNSD-a više ne priznaju OHR, a Rusija više ne podržava tu instituciju i visokog predstavnika. I iz tog razloga će OHR-u biti teško provoditi odluke koje donese u RS-u, na primjer kada je u pitanju njihovo objavljivanje u Službenom listu RS.
Rizična je i činjenica da je Dodik nedavno najavio da se vojna misija EU EUFOR / Althea u BiH više neće produžavati, a godišnje produženje u Vijeću sigurnosti UN-a trebalo bi da bude početkom novembra. Dodik, kojeg treba shvatiti kao Putinovog glasnika na Balkanu, jasno je dao do znanja da vojna misija, koja je nedavno pojačana, više neće moći garantovati sigurno okruženje u Bosni i Hercegovini od sljedeće zime. Dakle, sada postoje razmatranja prema kojima bi NATO trebao preuzeti ovu funkciju. U Bosni i Hercegovini postoji predstavništvo NATO-a i mandat bi se mogao proširiti.
Njemački političar CDU Mihael Brand (Michael) nedavno je za njemački dnevnik TAZ rekao da je osovina između RS-a preko Srbije i Rusije "osovina sposobna za rat". Brand kaže za EUFOR: "Najava o jačanju evropskih EUFOR trupa nema efekta jer mandat ističe za nekoliko mjeseci i produženje neće uspjeti zbog ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Ove sedmice generalni sekretar NATO-a izričito je spomenuo zaštita BiH od strane NATO-a. NATO ima pravo na to od Dejtonskog sporazuma. Mir mora biti osiguran vojno od strane NATO-a ako želimo efikasno spriječiti sljedeći rat u Evropi."
Brand je također bio kritičan prema ulozi Hrvatske. Hrvatska je posljednjih mjeseci masovno podržavala stranku HDZ u BiH, koja je uz pomoć predstavnika EU željela promijeniti izborni zakon kako bi ubuduće samo HDZ-ov političar mogao obnašati funkciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Lobiranje HDZ-a u evropskim institucijama također je na vrlo plodnom tlu jer je vrlo malo država EU ozbiljno zabrinuto za Bosnu i Hercegovinu i ima dovoljno stručnosti.
Brand je sada za Hrvatsku u TAZ-u rekao da je premijer Andrej Plenković bio "pod pritiskom ekstremističkih nacionalista". U međunarodnom pravu i u Evropi, međutim, važi nepovredivost granica. "Hrvatska više ne smije aktivno ugrožavati ustav i državnost susjedne države, ni izvana ni iznutra, već naprotiv mora vlastitim ekstremistima pokazati granice."
