Ljetne vrućine utječu i na sportiste i veoma je važno da se pridržavaju određenih pravila kako bi bili sigurni tokom treniranja. Sportisti moraju imati na umu da prvi trening ne smije biti dug, nego se radi tzv. postepeno uvođenje u puni trenažni proces radi adaptacionih prirodnih mehanizama.
Ovo je za portal “Avaza” rekao Reuf Karabeg, šef medicinskog tima FK Sarajevo i reprezentacije BiH u nogometu koji je dodao kako je važno planirati vrijeme treninga i da je najbolje da to bude ujutro ili navečer kada je temperatura niža.
- Naglo uključenje u dugotrajne treninge može dovesti do dehidracije i simptoma sunčanice, toplotnog udara, toplotne iscrpljenosti, grčeva pa i u dugim eksponiranjima i do lakših opekotina. Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici s tom razlikom da ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu.
Obično se javlja kada je vlaga u zraku visoka, za vrijeme ljetnih sparina i omare jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma – kazao je Karabeg.
Karabeg dodaje kako je pri visokoj vlažnosti zraka, otežano znojenje i prirodna termoregulacija, a kao posljedica toga tijelo se zagrijava jednako kao i okolina.
- Sportisti, stoga, treba da piju dovoljno tečnosti posebno pripremljene za prevenciju dehidratacije (sa mineralima) i to prije, za vrijeme i nakon treninga. Izgubljena tečnost za vrijeme treninga mora se nadoknaditi što prije, a najbolje sat-dva nakon treninga – istakao je Karabeg.
Ukoliko se pojave znakovi dehidracije liječenje je jasno etablirano te podrazumijeva sklanjanje u dozirano rashlađene prostorije, nadoknadu tečnosti ponekad u vidu infuzija i sl.
Karabeg je objasnio kako pomoći osobi u trenutku toplotnog udara ili sunčanice. Istakao je kako je važno izbjegavati boraviti vani od 11 do 16 sati:
1. Osobu za koju sumnjate da ima sunčanicu odmah smjestite u hladovinu u poluležeći položaj i raskomotite ju od odjeće.
2. U slučaju nesvjestice polegnite je na bok.
3. Unesrećenog treba rashladiti laganim polijevanjem vodom manjim količinama 100-200 ml. te stavljanjem hladnih obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu.
4. Sa hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu (ispod 38 stepeni).
